Otvara se Centar Miroslav Krleža

Zagreb i Hrvatska preko Centra Miroslav Krleža povezat će se sa srodnim europskim i svjetskim središtima. Naš grad možemo afirmirati preko Krleže jer je on jedan od hrvatskih velikana 20. stoljeća za kojeg interes u zemlji i svijetu neprekidno raste

U petak, 29. prosinca u 18 sati, na dan Krležine smrti, otvara se Centar Miroslav Krleža na privremenoj adresi u Lovćenskoj ulici u Zagrebu.
U programu sudjeluju: Tonko Maroević, Lada Čale Feldman, Perica Martinović, Žarko Paić, Tomislav Brlek, Mario Kovač, Olga Pakalović i Goran Matović, autor projekta.
Brojni umjetnici/ice podržali su ideju novog živog dinamičnog Centra u kojemu će se razvijati i susretati ideje vezane za Projekt Krleža. Naš Centar radi na sintezi grada i njegovog najvažnijeg kroničara. Imamo Šenou, imamo Matoša – kaže na jednom mjestu Matković – no suvremeni ovaj naš Zagreb ima samo jednog velikog pjesnika i taj je pjesnik Miroslav Krleža. podržale nastojanja da udomimo Centar Miroslav Krleža.
Zagreb i Hrvatska preko Centra Miroslav Krleža povezat će se sa srodnim europskim i svjetskim središtima. Naš grad možemo afirmirati preko Krleže jer je on jedan od hrvatskih velikana 20. stoljeća za kojeg interes u zemlji i svijetu neprekidno raste. Mnogostrukošću svog djelovanja Miroslav Krleža je postao međašem ne samo u književnosti nego isto tako, ako ne i više, kao budni analitičar i kroničar kulturnih i društvenih zbivanja na europskom prostoru.

Programski sadržaji Centra Miroslav Krleža
1. Centar Miroslav Krleža kao mjesto povezivanja sredina u kojima živi ili potencijalno može živjeti Krležino djelo.
2. Centar MK kao dio mreže regionalnih i europskih centara koji imaju sličnu domenu djelovanja.
3. Organizacija Festivala Miroslav Krleža (u suradnji s Teatrom poezije).
4. Aktiviranje velikog edukativnog potencijala Krležinog Gvozda (u suradnji s Muzejom Grada Zagreba) kao mitskog mjesta gdje bi se preko interaktivnih multimedijalna događanja spajali autentični prostor i djelo velikog pisca s osnovnim i srednjim školama te fakultetima.
5. Organizacija književnih, kazališnih i filmskih radionice u Krležinu vrtu i prostorima Centra. Razvoj edukativnog potencijala Centra u vidu organizacije radionica za sve životne dobi (lutkarske, filmske, kazališne i spisateljske radionice).
6. Razvoj koprodukcijskih programa s regijom i Europom u Centru Miroslav Krleža.
7. Umrežavanje institucija kojima je Krleža poveznica (Filozofski fakultet, Akademija dramske umjetnosti, Institut za književnost i teatrologiju, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža te sa srodnim europskim institucijama). Poticanje interdisciplinarnog pristupa koji će aktivnim, živim i otvorenim pristupom učiniti ovo djelo još atraktivnijim u budućnosti.
8. Povezivanje Krležinog opusa sa suvremenim tehnologijama kroz interaktivno sudjelovanje u programima, multimedijalne izložbene programe, izradu mobilnih aplikacija, aktivnosti na društvenim mrežama...
9. Pozicionirati Centar preko web-stranice www.krleza.hr i oblikovanje virtualnog Centra Miroslav Krleža koji će se kroz vrijeme do 2025. transponirati u stvarni Centar.
10. U suradnji s NSB-om ostvariti proces digitalizacije i virtualizacije Krležinih djela, izrade pretisaka te ostali oblici suradnje koji će omogućiti dostupnost djela velikog pisca.
11. Osnovni koncept Centra Miroslav Krleža je otvaranje i povezivanje Zagreba s regijom, Europom i svijetom. Centar će raditi i na ideji samoodrživog razvoja stvarajući platformu za realizaciju i povećanje obima programa uz uključenje novih suradnika i stručnjaka.
12. Centar Miroslav Krleža objedinjuje institucionalne ustanove i neovisnu scenu na Projektu Krleža. (Culturenet.hr)