Susret u Hrvatskoj čitaonici Ogranka Matice hrvatske u Wiesbadenu

Susret u Hrvatskoj čitaonici koji je priredila Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske (HKZ/OMH) 14. ožujka, Ljiljana Tadić-Adžamić predstavila je Ivu Kozarčanina, romanopisaca, pjesnika osamljenosti i tuge, ali i kritičara ondašnje i svevremenske hrvatske književnosti koja uistinu zauzima posebno mjesto i u europskoj književnosti


Kozarčanin je poznavao svijet literature, upoznat s tokovima i pravcima književne teorije, citirao je Petöffija, Jesenjina... No pisao je najčešće o hrvatskim, domaćim autorima – istaknula je i naglasila kako postoji potreba se hrvatska književna kritika oformi na način književno-umjetničke, teorijske i kritičke verifikacije.

Iako to nije oznaka samo ovog vremena, ipak činjenica da postoji više knjiga nego dobrih autora jeste izazov književnoj kritici. Ne kao preselekciji štiva koji pišu početnici i propali pjesnici kritike po časopisima, veća kao seriozna stručna kritika. Takva kritika je pak najoskudnija i nazanemarivija vrsta u našoj književnosti - citrian je Kozarčanin.

A da pristup književnosti u radu jedne kulturne zajednice ne može biti ograničen na kulturno-historijski pristup književnom djelu, potvrđeno je u diskusiji koja se spontano pretvorila u nešto kao radionicu. Okupljenima se predstavio pisac i pjesnik Zdravko Luburić, član HKZ/OMH koji je čitao svoju poeziju na francuskom, njemačkom i hrvatskom. Inspiracija je bitan čimbenik u stvaranju literarnog rada – istaknuo je Luburić.

Poznavanje stranih jezika na kojima piše, kazao je Luburić – nisu samo sredstvo sporazumijevanje nego i metoda izražavanje emocionalnih nijansi. Njemački je za njega jezik imperativa, a melodija francuskog izraza omogućava osjetilni sraz duša kod čitatelja. Inspiracija prati sve nas, opisala je Rina Milković, članica predsjedništva HKZ/OMH, a makar i rijetki slučajevi u životu kad se ona dogode mogu pomoći da se iskustva formalno prenose kako bi rasvijetlili situacije i u kojima takve inspiracije nema.

Pedagoški rad u školama, ukoliko se ne oslobodi krutih zahtjeva ispunjavanje zadanih normi, ne potiče kreativnost – objasnila je na primjeru rada u Hrvatskoj nastavi, profesorica Marina Beroš. I jednostavno sredstvo izražavanja, kao što je Haiku pozija (jap. vesela pjesmica) nije moguće bez okvirne slobode izražavanja, a koja je preduvjet kreativnosti. Školska zadaća nije pravi poticaj za stvaralaštvo.

Pjesnik, član Njemačkog saveza književnika, Milorad Miki-Milenković iz Frankfurta predstavio je svoj radi i naglasio kako je njemu pisanje - unutarnja potreba koja se spontano javlja, a čija poruka postaje jasna tek poslije višekratne obrade koja uključuje i refleksiju smisla vlastitoga rada. Od poezije i proze ne očekuju se rješenja za probleme iz svakodnevnog života, ali književni radovi objašnjavaju svakodnevnicu bolje od dnevne štampe – primijetio je moderator susreta Ivica Košak, predsjednik HKZ/OMH.

Prisustvo autora i njihovih kritičara, je doživljaj koji ne samo da opravdava susret i rad Hrvatske čitaonice nego bude želju da se na ljestvici umjetničkih i znanstvenih vrjednota kod sudionika usvoji navika i privrženost čitanju – zaključila je Marta Rimac, članica HKZ/OMH.

Iako je literarna tribina u Wiesbadebu s četrnaest nazočnih provedena na izrazito zadovoljstvo sudionika, u diskusiji su načeta potanja kako dalje. Gospodin Luburić je iznio iskustava iz Vijeća stranaca grada Remscheida u kojem je on aktivno sudjelovao na promociji hrvatske literature i pisaca u Njemačkoj. Zahtjev i uvjeti integracije, a koje njemačko društva stavlja pred strane useljenike ostavlja molo prostora za nacionalni kulturni rad. U Wiesbadenu žive predstavnici od preko 150 različitih nacija. To predstavlja ne samo izazov nego i zahtjev predstavljanja malih jezika i literatura u multikulturnoj sredini. Multikulturalizam nije preduvjet održivost kulture jednog naroda ali može postati metodom međusobnog uvažavanja, poticaja i uspjeha kulturnog rada – kazao je Milenković, suosnivača srpskog kulturnog društva Sedmica i suradnik Vijeća stranaca grada Frankfurta. Smisao rada jedne kulturne zajednice nije samo njega vlastite kulture nego i upoznavanja, dapače i suradnja sa kulturom drugih. Pisci i njihova djela govore bolje i zbližavaju ljude uspješnije od dnevnih novina – zaključio je Košak.

Za sljedeći susretu Hrvatskoj čitaonici najavljeno je za srijedu, 11. travnja 2018. Biti će to predstavljanje časopisa Riječ broj 53 u kojem desetak autora u više od dvadeset priloga predstavlja teme iz društvenog i kulturnog rada. Tekst referata koji je predstavila Ljiljana Tadić-Adžamić kao i poezija čitana na literarnoj tribini biti će objavljeni u najavljenom broju Riječi.

Tekst i fotografija: Ivica Košak

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.