Održan okrugli stol o preporoditelju Mati Meršiću Miloradiću

Uz akademika Nikolu Benčića i zamjenika ravnatelja HMI prof. Ivana Tepeša na okruglom stolu o Miloradiću govorili su istaknuti stručnjaci mr. sc. Đuro Vidmarović, prof. dr. sc. Sanja Vulić, dr. sc. Alojz Jembrih i mr. sc. Marin Knezović

Dana 25. travnja o.g. Društvo hrvatskih književnika i Hrvatska matica iseljenika organizirali su okrugli stol o Mati Meršiću Miloradiću, velikom preporoditelju gradišćanskih Hrvata. Mate Meršić Miloradić (Mersich Máté) je rođen 19. septembra 1850. godine u Frakanavi (Frankenau), maleno selo u Austriji u središnjem Gradišću. Miloradić je bio gradišćanskohrvatski svećenik, matematičar, filozof, astronom te najpoznatiji gradišćanskohrvatski pjesnik i kulturni djelatnik. Bogosloviju je završio 1876. u Juri (Győr). Bio je kapelan u Filežu (Nikitsch) i Velikome Borištofu (Großwarasdorf), a od 1878. do smrti (1928.) župnik u Hrvatskoj Kemlji (Horvátkimle) u Mađarskoj. Tvorac je himne gradišćanskih Hrvata 'Hrvat mi je otac i Hrvatica mat'. Pisao je na njemačkom, engleskom, mađarskom, ruskom, francuskom, latinskom i hrvatskom jeziku. Pod pseudonimom Miloradić počinje uređivati mnoge gradišćanskohrvatske publikacije, poput Kalendar sv. Familije (1903–19) i prvi hrvatski tjednik Naše novine (1910–22). Nakon razdvajanja ugarsko-austrijskih teritorija 1921. dao je pokrajini Burgenland hrvatsko ime Gradišće. Napisao je Slovnicu hrvatskoga jezika i školske knjige za fiziku i vjeronauk. Smatraju ga začetnikom čakavske moderne poezije u hrvatskom književnom korpusu. Bavio se filozofijom, astronomijom, geometrijom, matematikom, fizikom i teologijom, a svoja znanstvena djela je izdavao u različitim znanstvenim časopisima na nekoliko stranih jezika širom Europe. Pripada mu središnje mjesto u gradišćanskohrvatskoj kulturnoj povijesti. O velikom hrvatskom književniku i monografiji 'Miloradić' u časopisu Matica pisao je i mr. sc. Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Vidmarović ističe kako je Miloradić svojim pjesničkim radom izazvao svojevrsni preporod, kako književni, tako i duhovni, zapadnougarskih Hrvata a svojim književnim djelom utemeljio je gradišćanskohrvatski književni standard. Govoreći o autoru monografije akademiku Benčiću poručuje nam kako je najbolji poznavatelj književnog djela Mate Meršića Miloradića i proučavatelj književne povijesti gradišćanskih Hrvata. 'Književni kritičar, jezikoslovac, slavist, pedagog, leksikograf, po mnogo čemu je nasljednik svoga velikoga prethodnika jer je svojim djelima širokog raspona pomogao ne samo proučavanju već i čuvanju te vrednovanju kulturne baštine i kulturne samobitnosti gradišćanskih Hrvata. Monografija 'Miloradić' akademika Nikole Benčića iscrpno je književno-teoretsko, književno-povijesno i kulturološki nezaobilazno djelo bez kojega se ubuduće neće moći prići proučavanju kulturne baštine i jezika gradišćanskih Hrvata. Vrijednost monografije 'Miloradić' u tome je što donosi obilje fotodokumentarne građe koja nam pomaže u shvaćanju i razumijevanju stvaralačkoga genija našega velikog sunarodnjaka koji je živio izvan Hrvatske, izvan njezinih kulturnih, jezičnih i političkih događaja, a ipak je postao svjetionik koji još i danas osvjetljava cijeli etničkih prostor zapadnougarskoga narodnosnog arhipelaga.'
Na okruglom stolu o monografiji 'Miloradić' uz akademika Nikolu Benčića i zamjenika ravnatelja HMI prof. Ivana Tepeša govorili su istaknuti stručnjaci mr. sc. Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, dr. sc. Sanja Vulić, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija, dr. sc. Alojz Jembrih, redovni profesor na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija i mr. sc. Marin Knezović, rukovoditelj Odjela za hrvatske manjine HMI.
Skup je pozdravio zamjenik ravnatelja HMI prof. Ivan Tepeš govoreći o povijesnom kontekstu u kojem je djelovao Miloradić. Dr. sc. Alojz Jembrih, redovni profesor na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija kronološkim uvidom ukratko je ispričao crtice iz biografije M.M. Miloradića, govorio je i književnikovom prvom pojavljivanju u antologiji čakavske poezije, o disertaciji akademika Benčića o Miloradiću, o diskursu Miloradićevih antipjesama. Mr. sc. Đuro Vidmarović, predsjednik Društva hrvatskih književnika osvrnuo se na 90. obljetnicu ovog istaknutog gradišćanskog Hrvata. Vidmarović je govorio o znanstvenom i književnom radu Meršića i to kroz dva razdoblja, prvo od 1876.-1903. i drugo od 1903.-1928. Nadalje ističe kako danas možemo govoriti o činjenici da hrvatski narod ima dva književna jezika: hrvatski književni standard i gradišćansko hrvatski književni standard. Naglašava kako je M.M. Miloradić smatrao jezik kojim piše i kojim se trebaju obrazovati gradišćanski Hrvati nije zaseban već dio zajedničkoga jezika cijeloga hrvatskoga naroda. Na kraju dodaje kako ova monografija mora postati sastavni dio cjelokupne hrvatske baštine a 'ovakav okrugli stol kojim obilježavamo 90. obljetnicu smrti velikoga Miloradića ima puni smisao tek ako ga u cijelosti ubaštinimo i tretiramo na jednak način kao na primjer naše književnike začinjavce ili one koji pripadaju njegovome naraštaju.' Dr. sc. Sanja Vulić, izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju Hrvatskih studija prisjetila se prvog susreta s imenom M.M. Miloradića a bilo je to prije četiri desetljeća. Još kao studentica imala je u rukama treću po redu Miloradićevu objavljenu knjigu. Vulić je na okruglom stolu govorila o pjesničkom jeziku, o rijetkim i slikovitim frazemima, o vrijednostima književnih djela, o turcizmima koji su uklopljeni u gradišćanskohrvatski jezik, ističe temu iseljavanja u Miloradićevim pjesmama, u njegovim temama dominira zavičajnost i odnos prema Hrvatskoj a i bio je dobar poznavatelj hrvatske književnosti. Na samom kraju akademik Nikola Benčić postavlja pitanje tko je sve utjecao na Miloradićevo pjesništvo jer prikupljajući materijale o književniku i za vrijeme pisanja disertacije bio je bjegunac i nije mogao prikupiti sve podatke pa tako ova monografija nije cjelovita. Vjerujemo kako će se naći netko tko će nastaviti istraživati lik i djelo M.M. Miloradića, velikog književnika koji je stvarao na našem jeziku u 20. stoljeću.
Skupu su nazočili Jurica Čenar, istaknuti književnik, Petar Tyran, glavni urednik gradišćansko hrvatskog tjednika Hrvatske novine, Gabriela Novak - Karral, članica Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Luka Kazimović, kustos Samoborskog muzeja.

Tekst: Naida Šehović; Fotografija: Snježana Radoš

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.