Bolja i vidljivija pomoć izvandomovinskim Hrvatima

Državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH poslao je jasnu poruku pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji a to je da skrb o njenim interesima i potrebama jest i ostaje jedan od prioriteta u bilateralnim hrvatsko-srpskim odnosima

Strateški cilj Republike Hrvatske je očuvanje, jačanje i razvoj hrvatskog zajedništva, te gospodarski i opći napredak, kako Hrvata u domovini tako i Hrvata koji žive u drugim državama. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske je središnje tijelo državne uprave nadležno za područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan domovine. Na sastanku hrvatskih kulturnih udruga, koji je održan 21. travnja u Srijemskoj Mitrovici, nazočio je i državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, koji je tom prigodom poslao jasnu poruku pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji a to je da skrb o interesima i potrebama hrvatske zajednice jest i ostaje jedan od prioriteta u bilateralnim hrvatsko-srpskim odnosima.

U ovoj godini dva puta ste nazočili sastancima hrvatskih kulturnih udruga u Vojvodini. Kako biste ocijenili dosadašnju suradnju Središnjeg ureda i hrvatskih institucija i udruga koje djeluju u Srbiji?

Moram izraziti zadovoljstvo što smo se nakon studenog 2017. godine ponovno okupili u Vojvodini, u Srijemskoj Mitrovici, na sastanku hrvatskih kulturnih udruga s predstavnicima hrvatskih institucija u Srbiji. Razgovarali smo o suradnji institucije Središnjeg državnog ureda Republike Hrvatske s udrugama i institucijama u kojima se okupljaju predstavnici naše zajednice. Ono što je dobro je što je kultura kao integralni dio onoga što spaja našu zajednicu u Srbiji i Hrvatskoj, najbolji i najvezivniji dio tkiva koji postoji između nas kada je u pitanju kulturna baština. Ukupno gledajući, naša manjinska zajednica u Srbiji je po pitanju kulture daleko najaktivnija i najproduktivnija od svih hrvatskih manjinskih zajednica. Ono što nažalost svugdje postoji su animoziteti koji postoje kada je riječ o organizaciji, ali se nadam da će se to u vremenu koje dolazi prevladati i da će se naći zajednički jezik, što će biti put prema napretku i očuvanju svega onoga po čemu se oni prepoznaju kao Hrvati. U tom smislu, uvijek će imati potporu od hrvatske države i svih hrvatskih institucija.

Sudionicima skupa prenijeli ste poruku i riječi ohrabrenja da će Vlada Republike Hrvatske i dalje nastaviti pružati podršku Hrvatima u Srbiji. U čemu će se ona ogledati?

Posebno bih istaknuo potporu Vlade Republike Hrvatske NIU Hrvatskoj riječi za rješavanje prostora, odnosno za kupovinu zemljišta na kojem će se izgraditi objekt za tu novinsku ustanovu, kako bi bilo što efikasnije, funkcionalnije i racionalnije korištenje svega onoga što Hrvati na ovim prostorima imaju. To je zasigurno jedna od dobrih poruka koju Vlada RH šalje Hrvatima u Srbiji. Potpisali smo ugovor u iznosu od 640.000 kuna za kupovinu zemljišta u Preradovićevoj ulici u Subotici na kojem će biti izgrađeno sjedište NIU Hrvatska riječ, čiju važnost ne treba posebno isticati. Ovim potezom Vlade Republike Hrvatske sve tri institucije: i HNV i ZKVH i NIU Hrvatska riječ dobit će i na funkcionalnosti i racionalizaciji, ali će se olakšati i osnažiti suradnja kako između njih, tako i s institucijama Republike Hrvatske. Siguran sam kako će osiguranje primjerenog sjedišta Hrvatske riječi pridonijeti kvaliteti informiranja na hrvatskom jeziku i pismu. Ističem da je to ona djelatna, vidljiva, potpora i politika institucija Republike Hrvatske na čelu s Vladom svemu onome što Hrvati i hrvatska zajednica na ovom području pokušavaju ostvariti.

Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske formiran je nakon konstituirajuće sjednice u prosincu 2017. godine, s ciljem unapređenja i jačanja suradnje, a na temelju Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Hrvatske. Nedavno je održana konstituirajuća sjednica drugog saziva Savjeta Vlade, među kojima su sudjelovali i članovi hrvatske nacionalne manjine iz Srbije. Koji je bio najvažniji zaključak te sjednice?

Donijet je zaključak da se trebaju usmjeriti napori na poboljšanje položaja hrvatske manjine u Srbiji putem svih državnih institucija. Sudjelovao je aktivno i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Jedna od važnih tema na toj sjednici Savjeta bila je osiguravanje posebnih kvota kojima će se pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva omogućiti upis na zagrebačko Sveučilište pod posebnim uvjetima. Na inicijativu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Senat Sveučilišta u Zagrebu na svojoj sjednici održanoj 13. ožujka 2018. je u sklopu odluke o upisnim kvotama za upis studenata na prvu godinu preddiplomskih i diplomskih studija u Zagrebu donio posebnu upisnu kvotu od 217 mjesta za Hrvate izvan Hrvatske. Donošenjem posebnih upisnih kvota za Hrvate izvan domovine ispunjen je jedan od glavnih ciljeva sporazuma o suradnji u području znanosti i obrazovanja između Središnjeg državnog ureda i Sveučilišta u Zagrebu. Time će se, vjerujem, značajno pridonijeti demografskom i gospodarskom napretku dvije države. Naša molba je da se svi naši mladi na ovim prostorima obavijeste i motiviraju, jer je ovo prigoda kada možemo značajno povećati broj studenata Hrvata iz Srbije.

Vrlo važan segment u radu Središnjeg državnog ureda predstavlja Međuvladin mješoviti odbor. Kakva je Vaša ocjena njihovog dosadašnjeg rada?

Sa svim odborima se aktivno radi. Mogu sa zadovoljstvom reći da smo ove godine zasad uspjeli organizirati dvije uspješne sjednice, jednu s Mađarskom i, nakon više od tri godine, sa Srbijom koja je održana u siječnju 2018. godine. Razmatrana su aktualna pitanja od posebne važnosti za financiranje nacionalnih manjina, a kao pitanje od posebne važnosti za hrvatsku nacionalnu manjinu je osiguranje izravne zastupljenosti predstavnika hrvatske manjine u parlamentu, te u tijelima državne vlasti i javnim ustanovama. U kontaktu sam s predsjedateljem sa srpske strane, državnim tajnikom Ivanom Bošnjakom i po onome što sam mogao vidjeti kroz naše razgovore mislim da ćemo putem našeg mehanizma uspjeti stvoriti dobre preduvjete za rješavanje svih otvorenih pitanja.

Natječajima po javnim pozivima Središnjeg državnog ureda također se želi poboljšati položaj Hrvata u Srbiji. Obećana je financijska potpora i u budućnosti. U kojim segmentima?

Kroz različite projekte podupiremo aktivnosti Hrvata izvan Hrvatske. Za pripadnike hrvatske manjine posebno je osmišljen program za udruge i zajednice hrvatske nacionalne manjine u svih 12 europskih i susjednih zemalja. Cilj nam je osnažiti ih u ostvarivanju njihovih manjinskih prava, dotaknuti njihovu jezičku, vjersku i kulturnu i etničku samosvijest. Natječaji se provode u suradnji s konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske. U Srbiji su u 2018. godini osigurana sredstva u iznosu od milijun i 100 tisuća kuna, što je isto kao i prošle godine kad su sredstva vrlo značajno povećana u odnosu na ranije godine. Istaknuo bih da je i to jedna simbolična poruka, jer to govori koliko Vlada Republike Hrvatske razmišlja o poboljšanju položaja Hrvata u Srbiji. (Hrvatska riječ)

Tekst: Suzana Darabašić


Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.