"Kurnatskim idrima" po svitu

Dio ozračja Jadranskog mora doplovio je do Subotičana na «Kurnatskim idrima», izložbi slika koje su se 2. srpnja nalazile u predvorju Gradske kuće, ali je već sutra «otplovila» u drugi grad. Autor fotografija je splitski umjetnički i primijenjeni fotograf Boris Kragić, sjajan artist pomna oka, senzibilni tumač istančanog nerva, kako kažu kritičari njegova rada.

 

Izložbu su organizirali Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska matica iseljenika – podružnica Split.
Kornatska su idra, ili jidra, danas njegovana tradicija ili obnova običaja, ona su sjećanja na zaborav. Više su lijepa nego potrebita, kaže Boris Kragić.

Slike izložene u Gradskoj kući nastajale su osam godina, a tek je tridesetak njih tada bilo odabrano za Subotičane, veli autor.
«Na slikama je prikazano kako su nekada stanovnici Kornata putovali. U Murteru, na kopnu, se živjelo, a na otocima se radilo. Ono što je zanimljivo je da su 90 posto vozača brodova, koji su veslali i jedrili, bile žene, kao što se vidi na fotografijama. To se zbog napretka tehnologije danas malo izmijenilo. Danas imamo trend da se vrati gradnja brodova od drveta i s jedrima kao pogonom, jer je tako najugodnije ploviti. Jedro je za te ljude život značilo. Ona su u davna vremena bila svojevrsna nafta.»
U malim drvenim brodovima Murterani su prevozili masline, grožđe, ovce i sve što im je oko njih trebalo. Uzgajali su ih na Kornatima, prebacujući se s otočića na otočić, onamo i nazad, da bi se s vremenom ipak umorili i počeli odustajati, jedan za drugim, i da bi danas na tim otocima ostala rasti samo – lipota, dodaje Kragić.
Generalni konzulat ovom je izložbom u stvari želio otvoriti kulturnu ljetnu sezonu u Subotici i Vojvodini, kazala je konzulica-savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj.

«Željeli smo donijeti u Suboticu dio Jadranskog mora. Ova jidra za Borisa Kragića su zapravo sinonim ljepote i slobode. Njemu su ta jidra poput galebova. On u njima prepoznaje vlastito djetinjstvo, i to vidi kao specifičnost toga prostora, Dalmacije u kojoj je odrastao.»

Zahvaljujući dobromu «vitru u leđa», «Kurnatskim idrima» doplovili su iz Splita do Panonskog mora, kazala je voditeljica splitske podružnice HMI Branka Bezić Filipović.

«Boris Kragić u svojim radovima ovjekovječuje običaje, tradiciju, radi dokumentarnu fotografiju, ali i reportažnu, reklamnu i turističku. Sudionik je brojnih skupnih i samostalnih izložbi po cijeloj Dalmaciji, a izlagao je i u Zagrebu, Ljubljani i Londonu. Sada se predstavlja i Hrvatima izvan domovine, koji će njegovim idrima otploviti na Jadran. Istančano oko fotografa Kragića, osim ljepote nudi i dublju poruku, zaborav Kornata od svojih otočana.»

Izložba je nastala na planu suradnje s voditeljicom Hrvatske matice iseljenika u Splitu, gdje je prije oko mjesec dana održana izložba slamarki iz Tavankuta, podsjetila je menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković. Dva mora - Panonsko i Jadransko, povezana su sada kulturnim i umjetničkim mostom, kojim se doista dobro prenosi ono što jedni drugima darujemo, rekla je tom prigodom Katarina Čeliković.

Nakon Subotice, izložba je postavljena u Bitoli, u izložbenom prostoru Magaza, tamošnjeg Zavoda i muzeja gdje je 3. srpnja bila predstavljena javnosti u suradnji s Počasnim konzulatom RH i Makedonsko-hrvatskim društvom «Marko Marulić». Na kraju turneje, «Kurnatska idra» su razgledali Hrvati u Kotoru.

Boris Kragić rođen je 8. kolovoza, 1949. u Splitu. Godine 1968. završava Grafičku školu - Odsjek grafičke reprofotografije.

Do 1984. godine radi kao reprofotograf-skenerist u «Slobodnoj Dalmaciji», kada je odlučio osnovati grafički studio Cicero sa sjedištem u Splitu. Početkom rata (1991. god.) studio premješta na Hvar te ga naziva Magenta.

Posljednje desetljeće, profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić svoju umjetničku inspiraciju pronalazi u jedinstvenoj ljepoti i neponovljivosti jedrih grozdova, čvorastog trsja i lozinih listova. Jedan je od rijetkih senzibilnih zanesenjaka koji s posebnim poštovanjem i detaljnom pripremom prilazi ovjekovječivanju vinovog lozja.

Kalendari s njegovim fotografijama dalmatinskih vinorodnih krajeva ukrašavaju mnoge domove i radne prostore. Usporedno s fotografiranjem motiva grožđa i čokota Kragić se bavi dizajniranjem etiketa i pakiranja vina, te njegovom promocijom. Na 'Sabatini' održanoj u Supetru 2000. godine prima 'Srebrno pero' za vrlo uspjele reportaže na temu vina.

Boris Kragić je u svojem dugogodišnjem radu bio sudionik niza skupnih i samostalnih izložbi u Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Palmižani, Korčuli, Orebiću, Splitu, Dubrovniku, Makarskoj, Zagrebu, Ljubljani, Londonu...
(Siniša Jurić - Radio Subotica)

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.