Krhotine kaosa Stjepana Blažetina

blazStjepana Blažetina, iako rijetko objavljuje pjesničke zbirke, stručna javnost smatra jedinstvenim pjesničkim glasom zamjetna traga u suvremenom pjesništvu Hrvata iz Mađarske, u čijim su pjesmama odrazi tranzicijskoga kaosa usred mrtvila tamošnjih manjinskih pjesničkih krugova. Pjesnik, esejist i prevoditelj Blažetin (49) predstavio se na književnom susretu 16. travanja o.g. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu sa zbirkom pjesama Porcija besmisla – zb(i)rka u izdanju Hrvatskoga znanstvenoga zavoda iz Pečuha, što  ga je organizirao Međunarodni klub prijateljstva.
Nevelika zbirka stihova sastoji se od 44 kratke pjesme, raspoređene na u 8 tematskih cjelina duhovitih podnaslova: moji mjestopisi, kapi nas vežu, sub rosa, oproštaj, krhotine, krhotine besmisla, krhotine samoće i krhotine kože. Na gotovo stotinjak stranica zbirke vidljivo  je kako autor Blažetin ne reciklira samo našu stvarnost, nego ima i snažno stvaralačko uporište u jeziku. Pjesme su mu prožete jakom dihotomijom proživljavanja i čitanja, poput pjesme U tvojim očima u kojoj se osjeća ritam znamenitoga pjesnika Ivana Slamniga (…pod zidom, pod zidom,pod zidom) iz antologijske pjesme koja se smatra ishodištem hrvatske postmodernističke pjesničke prakse Ubili su ga ciglama.
Sam je Blažetin, na zagrebačkome predstavljačkome susretu svoje pjesničke knjige Porcija besmisla, koja je znakovito podnaslovljena zb(i)rka, rekao kako ga zapravo ne zanima koliko su njegove pjesme intimne, već da mu je bitnije koliko su univerzalne, rekavši pri tom da je počeo objavljivati relativno kasno u studentskim danima, te da i danas rijetko piše pjesme.
Blažetin je istakao kako je prvo počeo prevoditi mađarske pjesnike kasnih osamdesetih na nagovor svog zagrebačkog studentskoga kolege, koji se u međuvremenu afirmirao u vodećega hrvatskoga stilističara književnosti s nizom pjesničkih i književno-teorijskih djela prof. dr. sc. Krešimira Bagića, a koji je s osobitim zadovoljstvom sudjelovao u književnom susretu u pratnji svojih studenata.

Uz autora Stjepana Blažetina i ravnateljicu Knjižnice grada Zagreba profesoricu Ljiljanu Sabljak, o pjesničkom i književno-teorijskom opusu s posebnim osvrtom na Blažetinovu zadnju zbirku (objavljenoj 2003.)  govorio je renomirani književnik i povjesničar Đuro Vidmarović iz Zagreba. Poetski svijet Stjepana Blažetina stvaran od devedesetih naovamo, prema Vidmaroviću stilski pripada postmodernističkim tendencijama, koje počivaju na sinkretističkim jezičnim konstrukcijama, koje su prisutne u mađarskoj književnosti kao i matičnoj literaturi od sedamdesetih 20. stoljeća i Blažetin je trenutačno (iako zakašnjeli) jedini naš predstavnik tog stilskog usmjerenja u Mađarskoj. Književni susret je moderirala Milka Knežević. Pjesme su, uz hrvatski jezik, čitane i na mađarskom jeziku. U programu susreta sudjelovali su također i predsjednik Hrvatske državne samouprave iz Mađarske Mišo Hepp te predstavnici iz zagrebačkoga kulturnoga života Marjan Kombol, Loris Bučević Sanvinćenti i Ivana Sabljak. Među brojnom publikom, bila je velika grupa mađarskih studenata, koji ove akademske godine studiraju na Sveučilištu u Zagrebu u sklopu međudržavnoga razmjenskoga programa.
Stjepan Blažetin / Blazsetin István rođen je 7. siječnja 1963. u Nagykanizsi. Sveučilišni je profesor na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Pečuhu i aktualni ravnatelj Hrvatskoga znanstvenoga zavoda iz Pečuha.
Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Branka Pavić Blažetin

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.