Sjajna multimedijska izložba u HMI

U sklopu odlično zamišljenoga i koncipiranoga projekta zagrebačkoga akademskog kipara Marina Marinića „Mi Hrvati"u Hrvatskoj matici iseljenika 18. travnja otvorena je multimedijska izložba posvećena hrvatskim iseljenicima na Novom Zelandu.
Trodijelnoj koncepciji: Marinićevim kipovima, Vejzovićevim fotografijama i dokumentarcu Tanje Kanceljak pridružila se i Matica. Na izložbi su se našle i dvije fotografije, koje su 1934. Iseljeničkome muzeju darovali novozelandski Hrvati Petrić i Mandić.
Prisutnim gostima i ljubiteljima umjetnosti Matice obratila se ravnateljica HMI Katarina Fuček, autor projekta M. Marinić i redateljica dokumentarca „Novozelandske priče“ T. Kanceljak. Moderatorica događanja, ujedno idejna začetnica i organizatorica izložbe, bila je Ljerka Galic.
Otvaranju su nazočili Ružica Ivanković, bivša hrvatska veleposlanica na Novome Zelandu, kao i počasni novozelandski konzul u RH, Nikola Jelinčić. U brojnoj publici bili su i predstavnici ministarstava, različitih kulturnih institucija i medija.

Kipar Marinić umjetnički je obradio je tradicionalni maorski ratnički ples haku i All Blacks, novozelandsku ragbi reprezentaciju, u kojoj igraju i hrvatski doseljenici, kao najprepoznatljivije brandove Novog Zelanda, povezavši hrvatsku povijest s maorskom i na originalni način prikazavši nevjerojatno prijateljstvo dvaju naroda. Fotografije ak. snimatelja Maka Vejzovića prikazuju potomke Hrvata doseljenih prije 150 godina, poglavito iz Dalmacije, s područja Makarske, Vrgorca, Hvara i Brača, koji su radili na iskapanju kauri gume (fosilizirane smole novozelandske smreke).

Izvrsni dokumentarni film HRT -a „Novozelandske priče„ bio je prikazan iste večeri u dvorani u prizemlju HMI. Redateljica Tanja Kanceljak filmom je progovorila o prvim doseljenicima iz Hrvatske i tome kako su u bespoštednoj borbi s prirodom i životnom sudbinom pomogli razvitku ove daleke i po mnogočemu zanimljive zemlje. Moglo se vidjeti kako su potomci nekadašnjih kopača gume danas među najuspješnijim Novozelanđanima, a njihov doprinos stvaranju tamošnjega društva vidljiv na svakom koraku. Film je pratila zanimljiva glazba Dražena Scholza i Olega Colnaga, a ta osebujna glazbena kulisa pratila je i otvaranje kojemu su prisustvovala obojica autora.
Potrebno je istaknuti kako HMI već više od šest desetljeća izvrsno surađuje s hrvatskom zajednicom Novoga Zelanda, osobito u područnu tradicijske kulture i književnosti. Gostovanju folklornih ansambala kao najčešćem obliku suradnje osamdesetih godina pridružilo se i izdavaštvo. Matica je objavila prijevod knjige najpoznatije novozelandske književnice hrvatskih korijena Amelije Batistić Pjevaj vilo u planini, a prije dvije godine i književno-teorijsku studiju o Betistićkinoj književnoj ostavštini. Priznanjem na Interliberu 2008., u sklopu Matičine izložbe knjiga iz iseljeništva, Matica je nagradila monografiju i doktorsku disertaciju Senke Božić Vrbančić o povijesti doseljavanja Hrvata na Novi Zeland povodom obilježavanja 150 godina života Hrvata na Novome Zelandu. U suradnji s novozelanskim Hrvatima prednjači Matičin područni ured iz Splita. Usto, dramska spisateljica i suvremena kazališna umjetnica Donna Banicevich Gera sudjelovala je u ljetošnjim Matičinim kazališnim projektima.
Nadamo se kako će izložba potaknuti i mnoge druge umjetnike, znanstvenike i književnike da približe hrvatskoj javnosti život i postignuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, u Europi ali i na drugim kontinentima. Naporima tvoraca, sudionika i organizatora ove nesvakidašnje izložbe može se samo čestitati. I naravno, poželjeti da ova izložba bude prva u nizu sličnih u Hrvatskoj matici iseljenika.