Hajdukovo stoljeće uz iseljeništvo

U godini obilježavanja 100. obljetnice splitskog NK ‘’Hajduk’’ obilježavamo i 70 godina hajdukove aktivne suradnje s iseljeništvom.

 

Velikoj splitskoj fešti, dokumentarnom izložbom, pridružila se i splitska podružnica Hrvatske matice iseljenika. Izložba Branke Bezić Filipović je otvorena 14. siječnja, u Smeđem salonu na Poljudu, pod naslovom ‘’Hajdukovo stoljeće uz iseljeništvo’’. Na temu suradnje  ‘’Hajduka’’ i iseljeništva autorica izložbe je napisala i knjigu, prije nekoliko godina, kojom je htjela pokazati koliko je ‘’Hajduk’’ utjecao na nacionalni identitet Hrvata izvan domovine, a najviše Splićana i Dalmatinaca.

Izložba je postavljena na deset panoa, od čega je polovica posvećena prvoj momčadi, koja je do devedesetih godina prošloga stoljeća, zahvaljujući iseljenicima, igrala na skoro svim kontinentima. Ta suradnja započela je 1931. godine prilikom velike južnoameričke turneje, koja je bila dugo planirana, a realizirana tek nakon što je u Split došao Marko Marinčević iz Lime i preuzeo ulogu menadžera. Njegov sin Antonio, koji živi u Švedskoj i danas je ponosan na pothvat svog oca.
Sljedeća velika turneja bila je po Australiji 1949. godine. Odbor za organizaciju turneje, u Sydneyju, opunomoćio  je Marina Alagića da pripremi uvjete za dolazak ‘’Hajduka’’. Dolazak ‘’ bilih’’, s ponosom su dočekali hrvatski iseljenici, tim više što ih je australski tisak nazivao ‘’nogometnom mašinom’’ i ‘’klasičarima nogometne igre’’. Sve je pratio i iseljenički list ‘’Napredak’’, koji je čitalo iseljeništvo u Australiji i Novom Zelandu. Za utakmice se tražila ‘’karta više’’, a još su u živom sjećanju onih koji su im nazočili. Tako se povjesničarka Mary Stenning sjeća da je i njena mama išla na utakmicu, iako je tek bila izašla iz bolnice s operacije bubrega. Sjeća se i druženja nakon utakmice, te i s kim je plesala ona, a s kim njene prijateljice.

Nakon četiri godine, ‘’Hajduk’’ je ponovo nastupio u Južnoj Americi i to u Čileu i u Argentini, gdje je momčad primio i tadašnji predsjednik Juan Peron. Nakon toga je slijedio turnir u New Yorku 1962. godine i turneja po centralnoj Americi na prijelazu iz 1969. na 1970. godinu. ‘’Hajduk’’ je tada ostavio trag dobrim utakmicama, pa su u Quitu osnovali klub pod imenom ‘’Hajduck’’.
Slijedili su nastupi po Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, sedamdesetih i osamdesetih godina, te legendarna turneja po Australiji 1990. godine, kada je momčad nastupila bez jugoslavenskog grba na dresu, nakon što su čuli da je Sabor u Zagrebu donio odluku o osamostaljenju Republike Hrvatske. Iste godine ‘’Hajduk’’ je gostovao i u sjevernoj Americi.
 
I mlada Hajdukova momčad, se proslavila, na turnejama po Australiji, 1993. i 2003. godine, a kasnije su vezu s hrvatskim iseljeništvom održavali Hajdukovi veterani. U organizaciji tajnika veterana i bivšeg Hajdukova prvotimca, Ante Ivkovića Zonzija, veterani su više puta posjetili Sjevernu Ameriku i Australiju. U suradnji s HMI Split, organizirane su turneje u Čile i Argentinu, kao i dva puta vrlo uspješni posjeti Hrvatima u Crnoj Gori.
Veza ‘’Hajduka’’ i iseljenika, vidi se i po tome što su po cijelom svijetu osnivana društva, koja su u svom nazivu nosila ime ‘’Hajduk’’, poput ‘’Hajduk Rolling Hills’’ iz Kalifornije ili ‘’Jadran Hajduka’’ iz Sydneyja. Nije rijetkost da netko stavi Hajdukovo ime i na tablice svog automobila.  
Izložbom ‘’Hajdukovo stoljeće uz iseljeništvo’’ započeo je ovogodišnji program proslave stogodišnjice splitskog nogometnog kluba. Na izložbi je u ime ‘’Hajduka’’ govorio Ivan Kraljević iz Odbora za proslavu 100. obljetnice, zatim autorica, a izložbu je svečano otvorio Ivan Veštić, savjetnik za šport Grada Splita.

Tekst: Branka Bezić Filipović

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.