Poprsje vlč. Vilimu Cecelji u Svetom Iliji kod Varaždina

120127 ceceljaU rodnom mjestu, Svetom Iliji kod Varaždina, postavit će se poprsje u spomen na tog znamenitog hrvatskog svećenika i domoljuba. Svečanost otkrivanja planirana je u prigodi obilježavanja obljetnice njegove smrti, 7. srpnja ove godine.
Do sada su spomen-poprsja Vilima Cecelje, rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavija, postavljena na Bleiburškom polju, u Salzburgu te kod župne crkve u Hrastovici kod Petrinje. Radi postavljanja četvrtog poprsja u Svetom Iliji ispred crkve njegove rodne župe osnovan je Inicijativni odbor na čelu sa župnikom Izidorom Ferekom, koji brine o prikupljanju sredstava i provedbi projekta.
U župi Sveti Ilija u spomen na zaslužnog župljanina preuređena župna dvorana dobila je godine 1991. naziv "Pastoralni centar Vilim Cecelja", a svake godine u toj se župi održavaju spomen-svečanosti uz obljetnicu njegove smrti 3. srpnja 1989. godine. Ceceljini posmrtni ostaci preneseni su iz Salzburga u njegovu rodnu župu 1997. godine, a godine 2009. u Svetom Iliji je svečano obilježena 100. obljetnica rođenja i dvadeseta obljetnica smrti toga velikog i uzornog hrvatskog svećenika i domoljuba koji je u apokaliptična ratna i poratna vremena za hrvatski narod i Crkvu živio ljubav na djelu. Te je godine, uz proslavu obje obljetnice, izdana i knjiga "Vilim Cecelja - utjelovljena hrvatska caritas" autora vlč. Andrije Lukinovića i Ivana Pompera.
Vilim Cecelja rođen je 24. travnja 1909. godine u Svetom Iliji. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1932. godine u zagrebačkoj katedrali. Službovao je u Bedenici, Dubovcu, Hrastovici i Kustošiji, a vojni vikar bio je od 1941. do 1944., nakon čega je premješten u Beč gdje je imenovan voditeljem Crvenog križa te je preuzeo brigu o vojnim ranjenicima. Uhićen je 1945. te je do 1947. bio u vojnom logoru nakon čega se oporavljao od posljedica logorovanja. Od 1950. godine vodio je dušobrižništvo za Hrvate u Salzburgu i Hrvatski Caritas u Austriji.
Kao kapelan i župnik u više župa, vojni svećenik i svećenik u emigraciji, gdje je odvojen od voljene domovine proveo najveći dio života, uvijek se zalagao za čovjeka u potrebi, osobito za one koji su poput njega stradavali u izbjeglištvu. U oporuci je Cecelja istaknuo da je od sebe dao sve što je mogao za Boga i Hrvatsku. O tome svjedoče Glasnik Srca Isusova i Marijina, koji je godinama uređivao, te tisuće i tisuće Hrvata koji su prošli kroz drvenjaru s naslovom "Caritas Croata". Kao svećenik živio je neokaljana života, a za njega je nadbiskup Alojzije Stepinac na svom procesu kazao: "Cecelja je uzor svećenik. Kad bi svi ljudi bili kao on, nikom ni vlas s glave ne bi pala". U svojim posljednjim danima, kada se već naslućivala sloboda Hrvatske, pozvao je sve hrvatske političke vođe na slogu, a Hrvate u domovini i emigraciji na jedinstvo kako bi izborili ono što je hrvatsko. Cecelja pripada krugu ljudi koji su se duboko upisali u povijest Katoličke Crkve u hrvatskom narodu. Njegov život i djelo i danas odjekuju u dušama mnogih Hrvata koji mu zahvaljuju za pomoć tijekom izbjegličkog života, pa i za sam goli život.
Zasigurno najugledniji svećenik hrvatske emigracije doista je bio "utjelovljena caritas" po svojoj osobnoj pobožnosti, odanosti i ljubavi prema Crkvi, zaljubljenosti u svećeničko zvanje, rodoljubnom zanosu i drugim krepostima, kao i djelotvornoj ljubavi prema bližnjemu u čemu je bio jednostavno nenadmašan. Bio je osjetljiv na komunističke zločine i na blajburšku tragediju te nije mogao dopustiti da počinjeni zločini ostanu prešućeni i zaboravljeni. Spomen-poprsja na mjestima koja su osobito posvećena njegovim uzornim životom žele pridonijeti zahvalnom sjećanju hrvatskih katolika na toga svećeničkog i rodoljubnog velikana.
(Ika)

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.