Međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu se od 20. do 21. prosinca 2010. održao Treći međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik − III. HIDIS, koji se bavi poučavanjem i proučavanjem hrvatskoga onih koji ga uče kao neizvorni govornici. Skup je organizirao Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva, u suorganizaciji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, a okupio je teoretičare učenja i usvajanja jezika, lektore i nastavnike hrvatskoga kao stranoga i drugoga na hrvatskim i inozemnim obrazovnim ustanovama te druge stručnjake iz raznih obrazovnih, znanstvenih i državnih institucija.
 
Svečanom otvaranju u Vijećnici Filozofskog fakulteta prisustvovao je dekan prof. dr. sc. Damir Boras i pročelnik Odsjeka za kroatistiku prof. dr. sc. Mateo Žagar. Izrazivši zadovoljstvo da se ovaj ugledni međunarodni skup ove godine odvija u prostorima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dekan Boras se osobito osvrnuo na činjenicu da skup okuplja najrazličitije stručnjake koji se bave ovim interdisciplinarnim područjem te da su oni većinom mlađega naraštaja što proučavanju i poučavanju inojezičnoga hrvatskoga osigurava sigurnu budućnost.
 
Nakon pozdravnih riječi pročelnika Žagara te predsjednice Organizacijskog odbora Skupa prof. dr. sc. Zrinke Jelaske i zamjenice dr. sc. Lidije Cvikić uslijedio je rad u dvije sjednice, a sadržavao je sljedeće teme: Hrvatski kao nasljedni jezik I i II, Nastava inojezičnoga hrvatskoga, Priručnici i nastava inojezičnoga hrvatskoga, Struktura hrvatskoga jezika, Procjenjivanje, Hrvatski i drugi jezici, Formalni pristupi i Hrvatski za s(v)e.
 
Održana su i dva pozvana izlaganja (Ina Ferbežar, Slovenija i David Singleton, Velika Britanija), posterska sekcija, predstavljanje knjiga i časopisa, okrugli stol na temu Lektor – nastavnik ili supermen te dramska radionica voditeljice Grozdane Lajić Horvat.
 
Zbog obrađene problematike bliske Hrvatskoj matici iseljenika, izdvajamo sljedeća izlaganja u sjednici Hrvatski kao nasljedni jezik: Petar Vuković: Hrvatski u Vojvodini - status, uporaba, stavovi; Diana Stolac: Hrvatski jezik na Tasmaniji - zapisi sa studijskoga boravka; Aleksandra Ščukanec: Položaj gradišćanskohrvatskoga jezika u austrijskom obrazovnom sustavu – iskustva i stavovi; Mia Batinić: Morfološka adaptacija imeničkih talijanizama u moliškohrvatskome govoru Mundimitra; Elena Petroska i Lidija Cvikić: Nasljedni jezici i njihovi govornici u SAD-u: primjer makedonskoga i hrvatskoga; Dunja Pavličević-Franić, Tamara Gazdić-Alerić i Katarina Aladrović Slovaček: Jezične kompetencije učenika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu; Lada Kanajet Šimić i Lidija Cvikić: hrID – hrvatski izvan domovine - nova mrežna stranica Hrvatske matice iseljenika.
 
Za nastavu inojezičnoga hrvatskoga također su vrlo korisna i poticajna bila sljedeća izlaganja: Sanja Baričević i Marijana Bašić: Primjena besplatnih elektroničkih knjiga u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Josipa Korljan i Eni Buljubašić: Književnost i nove tehnologije - pristup poučavanju hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Želimir Ciglar: Kako uz pomoć bloga i portala smanjiti strah od jezika i pisma  – iskustva u nastavi hrvatskoga jezika u Republici Makedoniji; Ivana Barkijević: Mogućnost uporabe blogova u poučavanju hrvatskoga kao stranoga jezika; Barbara Kryżan-Stanojević: Norme i uzus u novim udžbenicima stranoga jezika; Željka Macan i Sara Krmpotić: Dramski tekst u nastavi inojezičnoga hrvatskoga; Marijana Bašić i Sanja Baričević: Besplatni programi i programski alati i njihova primjena u nastavi hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika; Marija Bošnjak: Primjenjivost webinara u nastavi jezika; Josip Lasić, Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba - o važnosti antroponima u hrvatskome kao stranome jeziku; Zrinka Jelaska i Nada Babić, Pozdravi u međukulturalnosti.
 
Ovakav specijalizirani stručni, znanstveni skup koji se jedini bavi upravo tim područjem znanosti, veliki je doprinos podučavanju inojezičnoga hrvatskoga na stranim sveučilištima, lektoratima i hrvatskim školama čime će pridonijeti daljnjem njegovanju i očuvanju hrvatskog jezičnog identiteta u hrvatskim zajednicama u svijetu.

Tekst: Lada Kanajet Šimić

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.