Matičini ljetni projekti održivog povratka i kulturnoga turizma

Susreti iseljenika i predstavnika lokalnih vlasti te mjerodavnih vladinih institucija značajni su ljetni projekti HMI-a koji potiču održivi povratak, projekte kulturnoga turizma i intenzivniju suradnju iseljenika sa starim krajem poput tradicionalnog Dana iseljenika otoka Krka.
U povodu ovoljetnog Dana iseljenika otoka Krka, koji će se održati 1. kolovoza 2010. očekuje se svečano euharistijsko slavlje u krčkoj katedrali i velika pučka veselica te niz kulturnih manifestacija namijenjenih iseljenicima iz SAD-a, pored službenih sastanaka o suradnji iseljenika i mjesnih organizacija.
Osim brojnih iseljenika, uglavnom iz New Yorka, Astoria, na slavlju će sudjelovati i gradonačelnik grada Krka te predstavnici Gradskoga poglavarstva i Hrvatske matice iseljenika – područni ured Rijeka, kojega vodi vrijedna Vanja Pavlovec. Gospođa Pavlovec je inicijator niza projekata iseljeničkoga kulturnoga turizma i projekata održivoga povratka naših iseljenika pretežito iz SAD-a.  Bit će tu, razumljivo, susreta s rodbinom i prijateljima i prisjećanja na životne prilike koje su ih navele da ostave svoju domovinu.
Crkva, lokalne vlasti i Hrvatska matica iseljenika zahvalni su iseljenicima što se često sjete humanitarnim i inim prilozima svojih rodnih mjesta i što kontinuirano šalju pomoć osobama i zdravstvenim institucijama u potrebi te što pomažu obnovu i uzdržavanje župnih crkava u mjestima odakle su iseljenici rodom. Iseljenici iz Amerike pomogli su novčano realizaciju niza infrastrukturnih projekata na našim otocima.
Lokalne institucije i područni ured Hrvatske matice iseljenika iz Rijeke u suradnji s Turističkim zajednicama priređuju prigodan kulturni program i niz iznenađenja za naše Merikane.
Gospođa Vanja Pavlovec poznaje gotovo svaku pojedinačnu obiteljsku priču i s radošću svjedoči kako iseljenici rado sudjeluju u ovim tradicionalnim ljetnim svečanostima. U New Yorku i okolici živi oko 12 000 tisuća naših otočana koje su onamo odselile lančanom migracijom tijekom zadnjih sto godina. Dočekuje ih naša Vanja na aerodromu u Krku, upoznaje njihovu djecu i mlade te im pokazuje kulturne znamenitosti kolijevke hrvatske pismenosti i potiče ih da, uz engleski, nastave učiti jezik svojih baka i djedova – hrvatski.

Iseljenici ne daju liniju London – Rijeka
 
Riječka podružnica Hrvatske matice iseljenika uputila je na brojne adrese pismo kojim se izražava nezadovoljstvo iseljeničke zajednice u SAD-u i Kanadi nedavnom odlukom uprave Croatia Airlinesa o ukidanju sezonske avionske linije Zagreb – Rijeka – London, među ostalima ministru mora, prometa i infrastrukture Božidaru Kalmeti, ministru turizma Damiru Bajsu te Primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini. Ta je linija, stoji u pismu, izuzetno značajna za iseljenike s područja Kvarnera, Gorskog kotara i dijela Istre, koji ljeti putuju u domovinu, najčešće upravo preko Londona, odakle su imali izravnu vezu sa zavičajem.
 
»Stoga je među njima veliko negodovanje izazvala informacija da se linija London – Krk – Zagreb, po priopćenju Croatia Airlinesa, ukida zbog nedovoljne komercijalne isplativosti na toj liniji. Od Londona do Krka i obratno, avion je uvijek pun te se ne može dobiti mjesto, a linija je neisplativa?!
 
Po našim saznanjima, a ovo iznosimo s rezervom, gubitak na toj liniji nastaje navodno na nastavku leta s Krka do Zagreba. Može li se boljom preraspodjelom letova unutar Croatia Airlinesa otkloniti taj dio gubitka kako bi se zadržao za njih, odnosno nas, značajan međunarodni let? Odgovor na to pitanje treba dati struka ali i politika. I među vrlo brojnim iseljeništvom podrijetlom iz Istre ukidanje linije London – Pula u ljetnim mjesecima izazvalo je opravdano ogorčenje. Stoga će biti prisiljeni za dolazak u Hrvatsku, umjesto da koriste hrvatsku nacionalnu kompaniju i hrvatske zračne luke, slijetati u susjednu Italiju, u Trst ili Veneciju jer im je to najbliže.
Naše iseljenike ne malo čudi da u domaće zračne luke u ljetnim mjesecima slijeću avioni stranih aviokompanija, ne samo čarteri već i redovne linije, a da jedina nacionalna zračna kompanija ukida letove za Krk i Pulu.« stoji, između ostalog u pismu Matice iseljenika, u kojemu se od nadležnih institucija traži da se dosadašnje avionske linije u ljetnom razdoblju zbog iseljenika, ali i turista, ne samo zadrže, već i prošire.
 
Otočke zajednice u Americi
 
Na temelju obrađene arhivske građe doktor sociologije i svećenik Anton Bozanić, koji je jedno vrijeme bio misionar u njujorškoj Astoriji, kaže nam kako danas u New Yorku i bližoj okolici pouzdano živi barem 2364 obitelji ili najmanje dvanaest tisuća ljudi rodom ili porijeklom iz Cresa, Lošinja, Unija, Suska ili Ilovika te da su ti creski i lošinjski iseljenici tijekom iseljeničkog vijeka prolazili u Americi kroz sve one faze i težinu života koje su svojstvene i ostalim emigrantima.
Masovnije iseljavanje otočana u SAD i to na područje New Yorka i bliže okolice započelo je u zadnjim desetljećima  19. stoljeća i trajalo sve do Prvog svjetskog rata. Osobito je bilo jako na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kad se broj stanovništva naglo povećao i otoci su postajali tijesni. Između dva svjetska rata, nadalje, iseljavanje se nastavilo s nešto slabijim intenzitetom. Najjači val iseljavanja koji je nakon Drugog svjetskog rata zahvatio Cres, Lošinj, Unije, Ilovik, Susak te Vele i Male Srakane, odveo je velik dio stanovnika ovih otoka u New York i bližu okolicu. Iseljavanje odnosno preseljavanje žitelja najmanjih otočića Suska, Ilovka, Velih i Malih Srakana i donekle Unija zbilo se gotovo kolektivno nakon šezdesetih godina.
O brojčanosti naših otočana u New Yorku najpouzdanije svjedočanstvo pružaju njihove organizacije društvenog života, među kojima valja izdvojiti njihovu prvu poznatu fraternalističku organizaciju u SAD-u “Anchor Benevolent Society” koju su  Creski doseljenici utemeljili davne 1895. godine a koja je i danas aktivna. U samom New Yorku do sada je organizirano dvanaest društvenih i kulturnih cresko lošinjskih društava ili klubova, od kojih je većina i danas aktivna. Ta su udruženja na poseban način zbližavala i još zbližavaju hrvatske doseljenika u domicilnoj zemlji, a ujedno ih putem slanja raznih oblika pomoći povezuju s rodnim krajem u Hrvatskoj.

Tekst: Vesna Kukavica

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.