Na Interliberu - nove knjige hrvatskih pisaca iz iseljeništva

Novi roman slavnog čileanskoga pisaca hrvatskih korijena Ramóna Díaza Eterovica Druga želja fantastično je djelo majstora kriminalističkoga zapleta u kojem nas kroz niz avantura vode poznati nam privatni istražitelj Heredia i njegov mačak Simenon. Knjigu su zajednički objavili Zagrebački holding podružnica AGM i Hrvatska matica iseljenika, koji u sunakladničkim projektima nastoje domaćoj javnosti približiti najbolje hrvatske književnike iz iseljeništva. Roman je sa španjolskoga jezika prevela Željka Somun. Glavna urednica četvrtoga romana Ramona Díaza Eterovica izdanog na materinskom jeziku njegovih bračkih predaka je Grozdana Cvitan. U okviru ovogodišnjega međunarodnoga sajma knjiga Interliber na Zagrebačkome velesajmu ta je knjiga izložena na štandu Zagrebačkoga holdinga – podružnica AGM.
U okviru nastupa nakladničkih kuća iz Republike Hrvatske na Interliberu izložene su i druge knjige uglednih autora iz iseljeništva poput knjiga dr. Vinaka Grubišića iz Kanade i brojnih drugih autora.

No, vratimo se novim Matičinim sunakladničkim pothvatima. Uz hrvatski, djela Ramona Díaza Eterovica prevedena su na desetak svjetskih jezika među kojima su i engleski, ruski, francuski, talijanski te grčki.

Pustolovine privatnoga istražitelja godinama pratimo u knjižnom nizu Eteroviceve stalne naklade LOM iz Santiaga de Chilea, a ovaj pisac iznimnoga književnoga dara, zahvaljujući ekranizaciji Heredijinih zgoda i nezgoda na Čileanskoj nacionalnoj televiziji, stekao je zasluženu slavu diljem Južne Amerike.
Romani Grad je tužan, Sedmero Simenonove djece, Anđeli i osamljeni, Dušino oko, Nitko ne zna više negoli mrtvi, Sam u mraku, Čovjek koji pita, Nikada nemoj zavoditi stranca, Boja kože i U sjeni novca nagrađivani su najvišim priznanjima u čileanskoj literaturi.
Malo je koji čileanski autor u nekom literarnom projektu bio uporan poput Ramóna Díaza Eterovica. Njegov junak Heredija glavni je lik njegovih desetak romana i od svoga pojavljivanja u književnosti živi u uličici Ayllavilú, u blizini gradske tržnice, poznatoj po tome što se u njoj smjestio jedan od najtradicionalnijih barova centra Santiaga, La Piojera. Kroz fiktivni lik privatnog istražitelja, Díaz Eterovic progovara o svakodnevnim gorućim temama, poput ksenofobije koja se pripisuje Peruancima s glavnoga trga, ožiljaka diktature i trgovine drogama, ali i najrazličitijim životnim avanturama.
U ovom romanu susrećemo Herediju koji se približava pedesetoj, osjećajući fizičku istrošenost kao rezultat svog nesigurnog posla i nakupljenih udaraca, koliko fizičkih toliko i emotivnih, te povrh svega stalnu neizvjesnost vezanu uz vlastito podrijetlo. Po prvi put autor ustupa prostor Heredijinoj biografiji, prikazujući ga kao siroče odraslo u sirotištu koje jedva da se sjeća majke i koje nije nikad upoznalo oca.
Dvije se teme stapaju u jednu priču. S jedne strane, prihvaća se zadatka da pronađe starca čiji se sin vraća iz inozemstva, dok s druge strane prima neočekivane vijesti o vlastitoj obitelji. Zanimljiv je zaokret do kojeg  Eterovic dovodi svog junaka, ovoga puta emocionalno angažiranog u obje istrage, i kroz susrete s ljudima iz vlastite prošlosti konačno objašnjava kako se oblikovao njegov karakter i zašto je Heredia takav kakav jest: bez korijena, nesposoban izgraditi trajne veze sa ženama.
Tim se temama bavi roman Druga želja, ne gubeći jedinstvene značajke cijelog ciklusa: postoji zagonetka koju treba riješiti i svojski se potruditi povezati konce i slijediti trag, uvijek okružen opasnošću. Iz takve atmosfere romana, kao i u životu, jedan leš i jedan živi čovjek bit će rezultat potrage koja zadire u duboke rane društva.
Čitatelj koji se po prvi put susreće sa svijetom u kojem se kreće ovaj detektiv poželjet će zaroniti u njegovu prošlost i posegnuti za prijašnjim epizodama. To je samo pitanje vremena, ocijenio je književni kritičar Rodrigo Pinto iz prestižnog časopisa El Sábado de El Mercurio.
 
Poruka Ramóna Díaza Eterovića posjetiteljima Interlibera
Prije pola stoljeća rodio sam se u Punta Arenasu u čileanskom gradu smještenom na Magellanovom prolazu u koji su pri kraju  devetnaestog i u prva dva desetljeća dvadesetog stoljeća stigli brojni hrvatski doseljenici da bi krenuli novim životnom putem, daleko od svoje rodne grude. Među tim doseljenicima nalazili su se moj djed i baka po majci – Ivan Eterović i Katarina Martinić koji su 1913. godine napustili Brač i u Čileu stvorili obitelj s petero djece i sedmero unučadi.
Djetinjstvo sam proveo u staroj Hrvatskoj četvrti Punta Arenasa i od sitnih nogu slušao sam kako se govori o Braču, Splitu, Zagrebu i mnogim drugim hrvatskim mjestima kojih su se susjedi, većinom Hrvati, sjećali s puno nostalgije. Na taj način, preko tih obiteljskih pričanja zavoljeh daleku zemlju mojih djedova i od tada se osobito ponosim što u mojim žilama teče hrvatska krv.
Život me učinio piscem i tijekom mnogih godina taj moj posao mi je pružio mnoga zadovoljstva, neka od njih su vezana za Hrvatsku: upoznao sam zemlju mojih djedova, uživao sam u ljubaznosti i velikodušnosti hrvatskih prijatelja i pisaca koje sam imao sreću upoznati i doživio da su moja tri romana i nekoliko priča prevedeni na hrvatski jezik.
Drago mi je da će čitatelji u Hrvatskoj, zemlji mojih predaka, od ovoga Interlibera čitati moj roman Druga želja, koji su zajednički objavili AGM i HMI. Knjigu sam posvetio svojim prijateljima Borisu Maruni (koji nas je u međuvremenu zauvijek napustio, te Juanu Mihovilovicu – s kojima me vežu predivne uspomene na Hrvate i Hrvatsku).
Ta prevedena  izdanja u Hrvatskoj neka su vrsta produženja mojih korijena u zemlji djedova. Uzbudim se kad pomislim da postoje čitatelji koji mi čitaju knjige na jeziku mojih predaka i kad mislim da su time jako zadovoljni. Osjećam da su moje knjige tiskane u Hrvatskoj neka vrsta povratka mojih predaka o kojem su zacijelo mnogo puta sanjali, a nikad ga nisu mogli ostvariti. One su također zagrljaj koji prelazi granice i stoga što su mnoge moje priče i romane prevele osobe iz Hrvatske koje su živjele u Patagoniji, osjećam se kao dio književnosti koja govori o životu hrvatskog naroda. Zbog svega toga ne mogu a da ne izrazim zahvalnost svima onima koji su učinili mogućim da moji tekstovi imaju tu povlasticu da ih čitatelji u Hrvatskoj upoznaju. (Sa španjolskoga izjavu pisca preveo Jerko Ljubetić)
Tekst: Vesna Kukavica

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.