U HMI predstavljen Dnevnik iz tuđine

Hrvatsko iseljeništvo iz Australije dalo je iznimno vrijedan doprinos stvaranju suvremene Republike Hrvatske. Čestitam autorici Vandi Boras Podravac iz Canberre što nas je obdarila vrijednim publicističkim djelom, koje će povjesničarima naše suvremene nacionalne povijesti biti koristan izvor informacija o hrvatskoj političkoj emigraciji i njezinom konstruktivnom načinu sudjelovanja u svim značajnim političkim procesima koje je dosljedno proveo utemeljitelj Hrvatske države dr. Franjo Tuđman, gorljivi zagovornik jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske. Tim se riječima predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić obratio brojnoj nazočnoj publici na svečanoj promociji knjige Dnevnik iz tuđine australske Hrvatice Vande Boras Podravac.
Publicističko djelo s podnaslovom Stradanja hrvatskog naroda u XX. stoljeću gledana kroz prizmu jedne hrvatske obitelji sastoji se od 11 tematskih cjelina koje prate životne etape hrabre majke četvero djece.
Knjiga koju smo danas, 5. svibnja predstavili autentično je svjedočanstvo hrvatske emigrantkinje 20. stoljeća Senjkinje Boras Podravac. To je priča o nadi i vjeri u bolje sutra i prilagodbi životu u novim sredinama od Argentine do Australije, tj. od Buenos Airesa do Canberre.
Rastanak s najmilijima 1954., život u progonstvu, roditeljstvo daleko od zavičaja, borba za etnička prava Hrvata u domicilnim multietničkim društvima svijeta 60-ih i 70-ih godina, sudjelovanje hrvatskoga iseljeništva u ostvarenju sna o neovisnosti Hrvatske 90-ih, prvi posjet oslobođenoj domovini nakon 38 godina progonstva tek su neke teme zabilježene u Dnevniku iz tuđine. Za svoj rad autorica je primila visoko odlikovanje The Medal of the Order of Australia (OAM), koje dodjeljuje kraljica Elizabeta II. Uz Vandu, odlikovanje su još dobili sljedeći Hrvati: dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko, istakla je među ostalim ravnateljica HMI Katarina Fuček.
Među ljubiteljima Vandina publicističkoga djela bili su uglednici Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova RH. Promociju se pratile također predstavnice Veleposlanstva Australije u Republici Hrvatskoj, prije svega konzulica i prva tajnica, Natalie Roche i Dijana Padezanin, kao i članovi Hrvatsko-australskoga društva prijateljstva te brojni povratnici iz Australije.
U svojim domovima 80 % australskoga stanovništva govori engleskim, a onda slijede jezici etničkih zajednica. Po broju aktivnih govornika na 11. mjestu nalazi se hrvatski jezik kojim govori 0,4% australskog stanovništva ili 69 851 osoba od 105 747 australska građana hrvatskoga podrijetla koje navodi zadnji popis stanovništva. U odnosu na šezdesete i sedamdesete godine prethodnog stoljeća, kada je Hrvatima u Australiji ondašnji ministar useljeništva Ian McPhee, 15. listopada 1980., odobrio pravo na upotrebu materinskog jezika na svim razinama, broj se učenika i govornika hrvatskoga jezika u Australiji smanjuje – no naši ljudi u svojim obiteljima njeguju hrvatski jezik poput Vande – koja se sa svojim sunarodnjacima izborila za materinski jezik u zemlji u kojoj se govori 206 jezika. U ovoj knjizi je pismo koje o tome svjedoči, kazao je povjesničar i književnik mr. Đuro Vidmarović, autor zanimljivog pogovora Vandinoj knjizi.
Hrvatska zajednica u Australiji burnih je sedamdesetih postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera (1978), koja je prihvatila više od 50 preporuka pravnika Franka Galballyja za što pravičniji status useljenika. Iz te pravne demokratske osnove multietničkog društva znane kao Gallbaly Report izrasli su 1980-ih izvrsni rezultati složnoga rada svih Hrvata u Australiji, kazala je urednica knjige Vesna Kukavica.
Valja znati da je tijekom Hrvatskoga proljeća i nakon njegova sloma - u razdoblju od 1960. do 1973. u Australiju došlo najviše doseljenika, među kojima je bio preko 150.000 Hrvata. Najviše Hrvata na australskom kontinentu živi u velikim gradovima: Sydneyju, Melbourneu, Perthu, Adelaideu, Canberri, Brisbaneu i Hobartu, te u područjima koja gravitiraju tim gradovima. Hrvati Australije pretežito su i australski državljani i imaju ista prava i obveze kao i svi ostali Australci.
Na području Australije aktivno djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava. Većina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi nalaze se u Sydneyju, Melbourneu, Perthu i Canberri. Postoji i nekoliko domova umirovljenika koje su sagradile i organizirale hrvatske zajednice u većim središtima poput onog u Canberri o kojem pišem u mom Dnevniku, kazala je autorica Vanda Boras Podravac, zahvalivši se nakladniku i uglednim gostima.
Crkva je među Hrvatima Australije odigrala posebno važnu ulogu u očuvanju vjerskog, ali i nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika i hrvatskog kulturnog nasljeđa. Australija je prva zemlja na svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik – prije 30 godina.
Godine 1975. državna postaja SBS počela je emitirati programe na hrvatskome jeziku. Australski Hrvati već su 70-ih godina prošloga stoljeća organizirali nastavu hrvatskog jezika, koja je danas uglavnom integrirana u redovni školski sustav, a Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa RH podupire nastavu udžbenicima, zaključila je Vanda Boras Podravac ističući kako su ipak najponosniji na velebnu Ambasadu RH u Canberri koju su izgradili složnim radom i svojim novcima australski Hrvati, a otvorio ju je osobno prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.
Prigodni glazbeni program izveo je Kvartet zbora Ivan pl. Zajca, kojega vodi dirigent i profesor Zlatan Sindičić.
Posebno je dirljiv trenutak bio kada je glavni urednik časopisa Matica Hrvoje Salopek uručio cvijeće gospođi Vandi Boras Podravac u znak zahvalnosti za sve što je učinila za hrvatsku zajednicu u Australiji i sve one lijepe trenutke suradnje s Hrvatskom maticom iseljenika.
(VK)

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.