Predstavljena knjiga Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu

Tekst: Vesna Kukavica

U nazočnosti brojne publike 29. rujna u HMI predstavljena je knjiga Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu / Distinguished Croatian Scientists in the World - V. dio urednika prof. dr. sc. Janka Heraka. Dvojezičnu zbirku dvanaest stručnih radova o znanstvenim opusima naših istaknutih znanstvenika predstavili su recenzenti knjige, akademici Ivica Kostović i Vladimir Paar, i prof. dr. Zorica Veksli, a prisutne su pozdravile predsjednica Hrvatsko-američkog društva Marina Ljubišić i ravnateljica HMI Katarina Fuček. Knjižni niz izlazi duže od desetljeća i do sada je obuhvatio sedamdesetak velikana prirodoslovlja naših korijena, koji su obilježili razvitak čovječanstva.
Ovome svesku Herakova knjižnoga niza koji opseže tri stotine stranica nakladnici su Hrvatsko američko društvo, a potporna ustanova Hrvatska matica iseljenika.
- Iako sam se u izboru znanstvenika za ovu ediciju vodio kriterijem da su im znanstvena dostignuća položila test vremena, što je uglavnom značilo i barem pedeset godina života, Nenad Ban, već u svojim ranim četrdesetima, položio je test trajne kvalitete glavnim doprinosom u radu za koji je 2009. godine dodijeljena Nobelova nagrada. Vjerojatno ne mogu izbjeći ni subjektivnu činjenicu, da sam mu predavao i uvodni kolegij iz biofizike, skromno je kazao urednik knjige Janko Herak.
Među starijom generacijom izdvojen je konstruktor akceleratora Splićanin Daniel Denegri iz švicarskog CERN-a, suautor rada za koji je dodijeljena Nobelova nagrada iz fizike.
- U doba kada započinje rad najvećeg svjetskog akceleratora subatomskih čestica (Large Hadron Collider, LHC) u europskom znanstvenom centru CERN-u, predstavljamo iz ove knjige danas dvojicu fizičara, njegova konstruktora Daniela Denegrija i Guyja Paića, koji su zaslužni i za izgradnju opreme za akcelerator i za već izvedene i planirane eksperimente velikih razmjera, istakao je akademik Vladimir Paar.
Veliki znanstveni ugled stekao je naš državljanin Laszlo Forro, švicarski, američki, mađarski i hrvatski fizičar čvrstog stanja (doktorirao u Zagrebu), rođen u Srbiji (Vojvodina), rekao je dr. Janko Herak.
Kad je u pitanju znanstvena citiranost valja pročitati studiju o Pašku Rakiću iz SAD-a, jednom od najproduktivnijih neuroznanstvenika današnjice, koji je  promijenio ljudsko znanje u područjima neuroznanosti, astrofizike i nanoznanosti za što mu je, uz sedmoricu ostalih istraživača, dodijeljena Kavlijeva nagrada, poručio je akademik Ivica Kostović.
Punih 13 godina Matica surađuje s Hrvatsko američkim društvom i urednikom knjige, uglednim znanstvenikom Jankom Herakom, naglasila je, uz ostalo, ravnateljica Fuček. Matica prihvaća sve izazove jer je suvremeni hrvatski migrant, suprotno poimanju domaće javnosti, obrazovan, višejezičan i spreman na razvitak veza s matičnom zemljom.
- Mi ovdje okupljeni, barem u akademskoj zajednici, svjesni smo činjenice kako odlazak visokoobrazovanih može značiti više plaće za one koji ostaju. Ističe se često i da oni koji ostaju, uviđaju koristi koje donosi visoko obrazovanje u informatičkome dobu, pa se školuju. Neće svi otići, pa će s vremenom biti sve više visokoobrazovanih – i to je naš milenijski cilj, zaključila je ravnateljica HMI Katarina Fuček.

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.