Dvadeset druga tribina na temu inozemne Croatice

Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu, 20. rujna u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset drugu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić.
Gost je književnik, urednik, prevoditelj i nakladnik Nikola Đuretić, koji je bio i dugogodišnji urednik časopisa Prolog. Na tribini će se govoriti o životu i radu Nikole Đuretića u Velikoj Britaniji i Hrvatskoj, časopisu Prolog, promidžbi Hrvatske u Londonu, njegovu književnom i nakladničkome radu te prijevodima bitnih književnih djela.
Nikola Đuretić rođen je u Osijeku 24. srpnja 1949. godine, no već s pet godina dolazi u Zagreb, gdje završava školovanje. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je engleski jezik i književnost te komparativnu književnost. Završetkom studija zapošljava se kao urednik u nakladništvu, ali ubrzo odlazi u London, gdje prvo radi kao novinar, a potom kao urednik na BBC-ju. Tijekom boravka u progonstvu, u kojem je proveo više od dva desetljeća, jedan je od utemeljitelja londonskoga ogranka Matice hrvatske te glavni pokretač BBC-jevih emisija na hrvatskome jeziku. U Hrvatsku se vraća 1999. godine. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.
Svojim književnim početcima pripada naraštaju takozvanih fantastičara koji su se u hrvatskoj književnosti javili početkom sedamdesetih godina. No, u drugoj zbirci pripovijedaka Vrijeme bijelih dana vidljiv je odmak od toga poetičkog opredjeljenja. U romanu Suze Martina Jesenskog (1997.) Đuretić prvi put u hrvatskoj književnosti romaneskno razvija individualnu životnu priču sudionika hrvatskoga proljeća, sudbinu hrvatskoga intelektualca koji se 1971. godine našao na strani suprotstavljenoj totalitarnomu režimu.
Piše pripovijesti, romane, pjesme, oglede, feljtone i autobiografske zapise. Prevodio je najistaknutije engleske suvremene pisce, poput Salmana Rushdiea, Penelope Lively, Kazua Ishiguroa, Juliana Barnsa, Romesha Gunesekere, Iana Russella McEwana i dr.
Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja – Marko Marulić, Ksaver Šandor Gjalski, Vladimir Devidé, Duhovno hrašće, Dubravko Horvatić, Visoka žuta žita te nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela su mu uvrštena u nekoliko antologija. Godine 1998. za svoj doprinos hrvatskoj kulturi odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.

Više je godina bio član Povjerenstva Društva hrvatskih književnika za Zagrebačke književne razgovore, a od 2008. do 2011. godine obnašao je i dužnost predsjednika Povjerenstva.
(NSK)

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.