Studijsko putovanje "Hrvati u Slovačku"

slovacka1

Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov iz austrijskoga Trajštofa i Hrvatsko kulturno društvo iz Gradišća organiziraju studijsko putovanje „Hrvati u Slovačkoj“ pod vodstvom dr. Nikole Benčića 6. listopada 2012.
Ekskurzija kreće iz Trajštofa, prema slovačkome Čunovu, zatim slijedi razgledanje i upoznavanje Gabčikova, Hrvatskog Jandrofa, Devinskoga Novog Sela te Marianka i Novog Sela, uz povratak natrag u Trajštof.
Na studijsko putovanje mogu se odazvati svi zainteresirani, a organizator se posebno raduje mladim gradišćanskim Hrvatima koji ovom prilikom mogu saznati više o kulturnim, materijalnim i nematerijalnim tragovima hrvatske zajednice u Slovačkoj.

Program studijskoga putovanja „Hrvati u Slovačkoj“:
 
8.00 sati: polazak iz Trajštofa (sastanak ispred mjesne crkve)
 
Čunovo: Kulturni dom, etno zbirka J. Maasza, crkva i sakralna baština slovačkih Hrvata, cimitor, odlazak nasip uz Dunav do Gabčikova
 
Hrvatski Jandrof: objed
 
Devinsko Novo Selo: Hrvatski muzej
 
Marianka: hodočasničko središte slovačkih Hrvata
 
Novo Selo: završetak na rastoku Belihart
 
oko 20.00 sati planiran je povratak u Trajštof.
 
Participacija troškova za svakog polaznika studijske ekskurzije iznosi  40,- € ( u cijenu je uračunata vožnja autobusom, objed i DVD s dokumentacijom putovanja)
 
Prijave se primaju do 27. 9.2012. u ZIGH-u:
 
Tel.: 0 26 82 / 62 827
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Da biste se što bolje pripremili za ovo studijsko putovanje u Slovačku uz stručno vodstvo akademika Nikole Benčića, zavirite i u izvrsnu suvremenu povijesno-geografsku monografiju Tomislava Jelića i Željka Holjevca pod naslovom Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj, koja je prije par godina izišla u nakladi Croatice iz Budimpešte.
 
Znanstvena monografija Gradišćanski Hrvati u Mađarskoj i Hrvati u Slovačkoj, podsjećam vas, obrađuje hrvatske etničke ogranke u zapadnoj Mađarskoj i oko Bratislave u Slovačkoj. Predmet je zahvaćena u širokom rasponu od 216 godina tj. između prvog i posljednjeg popisa stanovništva 1785. i 2001. koji danas teritorijalno pripadaju Europskoj uniji.
U prvom dijelu knjige obrađeni su Hrvati u zapadnoj Mađarskoj, a u drugom dijelu i Slovačkoj, oni koji danas žive na gradišćansko hrvatskom govornom području. To je područje nešto šire od teritorijalnog pojma suvremene austrijske pokrajine Gradišće. Ono, naime, obuhvaća i dijelove današnje zapadne Mađarske, kao i dijelove današnje Slovačke. Korijeni zajedništva tih krajeva na zapadnim rubovima Panonije kriju se u prošlosti kada su oni tvorili po mnogo čemu jedinstven prostor. U toj povijesnoj i geografskoj cjelini, koja se obično nazivala zapadnom Ugarskom, tradicionalno su živjeli austrijski Nijemci, Mađari, Slovaci i Hrvati. Među hrvatskim zajednicama, koje se susreću na tom prostoru s neprekinutim kontinuitetom od 16. stoljeća, oblikovale su se tijekom dugoga razdoblja zajedničkoga života osobite povijesne, kulturne, jezične, komunikacijske, mentalitetske i mnoge druge isprepletenosti i srodnosti. Danas nije sporno da su Hrvati u austrijskom Gradišću, jednako kao i oni u zapadnoj Mađarskoj i u Slovačkoj, prirodni ogranak hrvatskoga naroda, ali isto tako nije sporno ni to da su oni u mnogo čemu osebujan i posve samosvojan dio hrvatskoga nacionalnoga bića, nerazlučiv od životne zbilje zemalja na čijem tlu žive. Sada, kada su te tri srednjoeuropske zemlje (Austrija, Mađarska, Slovačka) okupljene u Europskoj uniji, Hrvati koji žive na njihovom dodirnom prostoru prirodno su upućeni jedni na druge, s time da određeni diferencijalni razmak koji postoji među njima djeluje kao dodatni čimbenik njihova identiteta u složenom i slojevitom mozaiku sveukupne zbilje suvremenoga zapadno panonskoga svijeta.
Znanstveni aparat u vidu tabela, sažetaka, indeksa, literature, popisa izvora, fotografija jest kvalitetan i omogućuje lako pretraživanje svih 298 stranica povijesno zemljopisne studije o gradišćanskim Hrvatima u sve tri zemlje.
Naime, potomci Hrvata koji su se sredinom prošloga tisućljeća doselili na područje tadašnje zapadne Ugarske žive danas u austrijskom Gradišću (Burgenland) i srodnim etničkim ograncima u zapadnoj Mađarskoj i oko Bratislave u Slovačkoj. Hrvati u Moravskoj, valja znati, iseljeni su poslije Drugoga svjetskog rata iz svojih naselja i danas su rasuti širom svijeta, s tim da mnogi žive u Beču.
Računa se da je seobom iz povijesnih hrvatskih zemalja prema zapadnoj Ugarskoj u 16. stoljeću bilo obuhvaćeno više od 100.000 ljudi, koji su se ondje nastanili u približno 200 naselja. Od toga je danas, prema službenim podacima, preostalo oko 18.000 Hrvata u Gradišću te oko 3.500 Hrvata u zapadnoj Mađarskoj i oko 500 Hrvata u bratislavskom kraju. Osim u približno 50 naselja u Gradišću, oni danas žive i u 14 naselja u zapadnoj Mađarskoj i u četiri naselja oko Bratislave. To su sljedeća naselja: Petrovo Selo, Hrvatske Šice, Gornji Četar, Narda, Temerje, Hrvatski Zidan, Plajgor, Prisika, Unda, Koljnof, Vedešin, Umok, Kemija i Bizonja (u zapadnoj Mađarskoj), odnosno Čunovo, Hrvatski Jandrof, Devinsko Novo Selo i Hrvatski Grob (u Slovačkoj).
U upravnom pogledu naselja Petrovo Selo, Hrvatske Šice, Gornji Četar, Narda, Temerje, Hrvatski Židan, Plajgor i Prisika pripadaju mađarskoj Željeznoj županiji, naselja Unda, Koljnof, Vedešin, Umok, Kemija i Bizonja mađarskoj Jursko-mošonsko-šopronskoj županiji. Naselja Čunovo, Hrvatski Jandrof i Devinsko Novo Selo pripadaju okrugu Bratislava IV i V, a Hrvatski Grob okrugu Senec, a oba okruga pripadaju Bratislavskom kraju u Slovačkoj.
Glavni jezik u većini spomenutih naselja 1773. bio je hrvatski. U razdoblju između 1785. i 2001. udio Hrvata (prema materinskom jeziku) u ukupnom stanovništvu 14 naselja u dvjema spomenutim suvremenim zapadno mađarskim županijama bio je najveći 1890. sa 77%, a u ukupnom stanovništvu četiriju naselja oko Bratislave 1880. s 68,5 %. Prema posljednjem popisu 2001. udio Hrvata prema naseljima bio je znatno manji, nego u ranijim popisima. Tako Županija Vas bilježi udio Hrvata: Petrovo Selo 58,5%, Hrvatske Šice 31,8%, Gornji Četar 20,0%, Narda 61,7%, Temerje  0%, Hrvatski Zidan 38,1%, Plajgor, 30,7%, Prisika 37,7%; Županija Gyor-Moson-Sopron: Unda 32,3%, Koljnof 46,6%, Vedešin 0,6%, Umok 0,6%, Kemija 7,3%, Bizonja 14,6%; dok Bratislavski kraj bilježi golem demografski gubitak među našim sunarodnjacima. Tako je u Čunovu danas udio Hrvata u ukupnom stanovništvu toga mjesta svega 16,2%, Hrvatski Jandrof bilježi 21,3%, a Devinsko Novo Selo i  Hrvatski Grob imaju svega 0,6% naših sunarodnjaka. Asimilacijski su procesi uznapredovali osobito u 21. stoljeću.
Valja se nadati da će se Hrvati u ovom dijelu Mađarske i Slovačke održati, posebice što su Mađarska i Slovačka u Europskoj uniji, čime granice među susjednim državama (Austrija, Mađarska i Slovačka) bivaju posve otvorene te je međusobna komunikacija Hrvata – pripadnika autohtonih etničkih zajednica toga prostora – znatno jednostavnija. Unutar Europske unije organizirana je raznolika pomoć za očuvanje nacionalnih manjina te je za očekivati da će je Hrvati znati iskoristiti za svoje očuvanje i napredak.
Vrsnoća knjige počiva na terenskim istraživanjima Jelića i Holjevca te korištenju kvalitetnih arhivskih materijala i njihovoj ujednačenoj metodološkoj znanstvenoj valorizaciji i interpretaciji znanstvenih spoznaja vezanih uz predmet istraživanja odnosno gradišćansko hrvatsku problematiku u Mađarskoj i Slovačkoj.
Na studijskom putovanju s akademikom Nikolom Benčićem – uživat ćete u hrvatskim kulturnim tragovima in situ u Slovačkoj.

Vesna Kukavica
 

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.