Hrvatskoj predsjednici u Budimpešti uručen počasni doktorat

U predavanju na temu “Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti” Predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje Europske unije i NATO-a na jugoistočnu Europu, te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti, na kojemu je 12. rujna primila počasni doktorat, važnost snažne i povezane Srednje Europe koja znači i jaču transatlantsku zajednicu, spomenuvši u tom kontekstu značaj povezivanja tih zemalja putem Inicijative triju mora.

U predavanju na temu “Snažnija Srednja Europa zalog je snažnije Europske unije i transatlantske zajednice: Hrvatski doprinos našoj koheziji i otpornosti” Predsjednica je govorila i o svojem zalaganju za širenje Europske unije i NATO-a na jugoistočnu Europu, te o zajedničkoj povijesti Mađarske i Hrvatske.

Rektor Andras Lanczi čestitao je predsjednici Grabar-Kitarović na njezinu promicanju Srednje Europe, poticanju akademske izvrsnosti te jačanju hrvatsko-mađarskih prijateljskih odnosa.

“Primajući počasni doktorat od vašeg prestižnog Sveučilišta, želim izraziti zahvalnost Sveučilištu Corvinus i svima vama što ste mi dali da podijelim svoje misli o hrvatskom doprinosu novoj, povezanoj i jačoj Srednjoj Europi”, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović, dodajući da će joj počasni doktorat biti poticaj i za vlastitu doktorsku disertaciju.

“Vjerujem da snažnija Srednja Europa znači i jaču Europsku uniju i transatlantsku zajednicu”, kazala je Predsjednica te naglasila da Hrvatska kao srednjoeuropska zemlja ne želi da se zemlje članice Europske unije dijele na one u središtu i na periferiji.

“Ne želimo stigmu o srednjoj Europi kao Ahilovoj peti kontinenta i imamo namjeru u potpunosti iskoristiti naš veliki potencijal” što je moguće kroz Inicijativu triju mora. Uspješno ujedinjavanje dvanaest srednjoeuropskih zemalja u globalno priznati projekt Inicijative triju mora – neformalne i fleksibilne političke platforme, koju vode Poljska na sjeveru i Hrvatska na jugu, pomoći će uspješnijem povezivanju Baltika, Jadrana i Crnog mora u područje ekonomskog rasta i napretka, kazala je.

To će onda, izrazila je nadu Predsjednica, pomoći da mladi dobiju dobra radna mjesta s pristojnim i konkurentnim plaćama, dati im izbor da ostanu kod kuće – a kada to postignemo, bit će to veliki uspjeh.

Govoreći o disparitetima u ekonomskoj snazi u Europi, naglasila je potencijalnu gospodarsku snagu koju bi činile sve zemlje Inicijative triju mora zajedno.

Hrvatska istovremeno širi vanjsku politiku i na mediteranski bazen, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović, jer je zahvaljujući svojem geografskom položaju izlaz za zemlje triju mora na Mediteran čija je stabilnost i sigurnost “od najveće važnosti”. “I najmanji znak nestabilnosti na Mediteranu ima veliki učinak na Europu”, kazala je.

Ne smijemo zaboraviti ni važnost euroatlantske perspektive na jugoistoku Europe – području za koje međunarodna zajednica već neko vrijeme gubi interes – koje je od velike strateške važnosti za Europsku uniju, smatra hrvatska Predsjednica. “Hrvatska snažno podupire ideju proširenja Europske unije i NATO-a na jugoistok Europe. Nudimo ruku pomoći svima koji odluče slijediti tako zahtjevan put”, kazala je. Istaknula je da te mlade demokracije predugo sjede u čekaonici bez stvarnog napretka i da im je potrebna čvrsta poruka.
 
Osudila je miješanje trećih zemalja u politiku i smjer kojim idu države jugoistoka Europe. “Euroatlantske aspiracije tih zemlja posebno su pogođene nezakonitim pokušajima i miješanjima trećih zemalja u cilju promjene političkog smjera zemalja koje su u pitanju. Moram naglasiti da poštujemo suverenu odluku bilo koje zemlje da traži saveze i partnerstva drugdje. Ono što ne podupiremo i ne možemo tolerirati je miješanje treće strane u proces donošenja takvih odluka”, istaknula je.

Govoreći o zajedničkoj prošlosti Mađarske i Hrvatske podsjetila je kako je Matija Korvin – po kojemu se i zove sveučilište na kojem je primila doktorat, bio i hrvatski kralj, jedan od sigurno najpozitivnijih vladara u zajedničkoj povijesti, jedan od najsposobnijih i najobrazovanijih vladara u Europi u svoje vrijeme.

“Naše dvije zemlje danas se oslanjaju jedna na drugu, čvrsto predane kao članice Europske unije izgradnji europske zajednice, a posebno jačanju zajedničkih vrijednosti srednjoeuropskih naroda i država”, dodala je.
(narod.hr)

Fotogalerija http://predsjednica.hr/objava/1/1/1777

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.