Prvi Matičin Dan otvorenih vrata

Manifestacija je zamišljena kao susret i predstavljanje Matičinih suradnika koji su svojim stručnim, umjetničkim i drugim djelovanjem pridonijeli radu i ugledu Hrvatske matice iseljenika u domovini i svijetu

U Klubu Matis, u prizemlju zgrade Hrvatske matice iseljenika po prvi put je 24. travnja održana manifestacija Dan otvorenih vrata HMI. Zamišljena je kao susret i predstavljanje Matičinih suradnika koji su svojim stručnim, umjetničkim i drugim djelovanjem pridonijeli radu i ugledu Hrvatske matice iseljenika kako u zemlji tako i izvan granica Republike Hrvatske.

Moderator ovog velikog skupa bio je prof. dr. sc. Božo Skoko, također dugogodišnji Matičin suradnik, koji je upoznao prisutne sa sudionicima. Vanjski suradnici snimili su video uratke koje su u dva navrata bili prikazivani tijekom događanja.

Na početku je moderator skupa pozdravio Davora Ivu Stiera, potpredsjednika Vlade RH i ministra vanjskih i europskih poslova, izaslanicu predsjednice RH Anamariju Kirinić, predstojnicu Ureda Predsjednice RH, zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Božu Ljubića, izaslanika predsjednika Vlade RH Zvonka Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izaslanicu ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike i državnu tajnicu Margaretu Mađerić, izaslanika ministra obrane RH Zorana Piličića, izaslanika ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i pomoćnika ministrice Davora Hušku, izaslanika kardinala i nadbiskupa zagrebačkog Josipa Bozanića preč. Marka Kovača, moderatora Nadbiskupskog duhovnog stola, izaslanicu gradonačelnika Grada Zagreba i pomoćnicu pročelnika za međugradsku i međunarodnu suradnju Vesnu Šimić, rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željka Tanjića, predsjednika UO HMI Milana Kovača te članove Đuru Vidmarovića, Hrvoja Hitreca i Ladu Kanajet Šimić. Pozdravio je potom ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranku Žarković – Pečenković, ravnatelja Centra za restrukturiranje i prodaju Mirka Volarevića, političku tajnicu i direktoricu HSLS-a Doricu Nikolić, predsjednika Zajednice folklornog amaterizma Grada Zagreba Dragu Topolovca, bivšeg ravnatelja HMI Antu Belju, kao i predstavnike Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Instituta za migracije i narodnosti, predstavnike medija i drugih institucija koje surađuju s Hrvatskom maticom iseljenika.

U pozdravnom govoru, kojim se obratila prisutnima, v.d. ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Mirjana Ana-Maria Piskulić je napomenula kako veliki broj Matičinih pohranjenih dokumenata u Hrvatskom državnom arhivu, kao i mnogi tragovi djelovanja Matice svjedoče o bogatoj povijesti institucije i značaju u njegovanju hrvatskog nacionalnog identiteta u svijetu. Dodala je kako će upravo na ovome skupu o tome svjedočiti predstavnici Hrvata izvan RH te Matičini suradnici koje su svoje iskustvo, znanje i profesiju uključili u njene programe.

-Zajedno smo pridonosili da hrvatski narod, rasut po svijetu održi svoj kulturni i nacionalni identitet te time dali prilog očuvanju jedinstvenog hrvatskog nacionalnog bića koji bez kćeri i sinova rasutih po svijetu ne bi bio potpun. Područje našeg rada je veliko, slojevito, zahtjevno ali zahvalno jer među Hrvatima izvan RH ma gdje živjeli, radili, sačuvano je veliko blago hrvatske povijesti, dobrote, volje, radišnosti i nadasve ljubav prema domovini, kazala je ravnateljica Piskulić.

Uz ravnateljicu, prisutne su pozdravili i predsjednik UO HMI Milan Kovač i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika istaknuo je kako Matica omogućava djeci naših iseljenika učenje jezika, škole folklora, ljetovanja a sve u svrhu upoznavanja domovine i dodao kako je važna sinergija domovinske i iseljene Hrvatske te da je nužno osnovati Ministarstvo za iseljenu Hrvatsku, povratak i demografsku obnovu. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknuo je da je Hrvatska matica iseljenika ustanova s najdužom tradicijom djelovanja među hrvatskim iseljeništvom i hrvatskim manjinama u europskim zemljama, kao i hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini.

Skup je otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. U pozdravnom govoru je ministar Davor Ivo Stier istaknuo da je hrvatsko iseljeništvo dalo veliki doprinos slobodi Republike Hrvatske u Domovinskom ratu i kasnije u obnovi zemlje, dok danas može svojim iskustvom pridonijeti jačanju i izgradnji demokratskih, pluralnih i otvorenih institucija u Hrvatskoj.

-Naše političke i gospodarske institucije moramo otvoriti prema objektivnim kriterijima svima koji to zaslužuju tako da poslove i različite projekte mogu dobiti oni koji su doista kvalitetni i sposobni, a ne samo oni koji su dobro povezani", naglasio je Stier, prisjetivši se kako je on prvi put došao u Hrvatsku iz Argentine 1990. upravo u sklopu programa Hrvatske matice iseljenika, zahvaljujući stipendiji koju je u Argentinu donio tadašnji ministar useljeništva Gojko Šušak.

-Kvaliteta tih institucija ono je što čini jednu demokraciju da bude razvijena, dodao je potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Dan otvorenih vrata Matice nastavljen je projekcijama video snimaka izjava suradnika HMI-ja iz različitih dijelova svijeta. Prva u nizu bila je ona nacionalnoga predsjednik Hrvatske bratske zajednice Edwarda Peze (SAD), potom ladovca Gorana Kačurova (Novi Zeland), glumca Ive Gregurevića (Orašje Film Festival, BiH), redatelja Slavena Španovića, umjetnice Karen Oremuš (UEA, Kanada), Ante Bilića (HKM Travnik, BiH), književnika Tomislava Žigmanova (ZKVH, Vojvodina), urednika HN Petra Tyrana (Austrija), Frane Vugdelije ( Chorus Croaticus, Švicarska) i Aranke Lengyel (Histerioni, Kanada).

Pozdravnim pismom skupu se obratio i istaknuti jezikoslovac i dopisni član HAZU dr. sc. Vinko Grubišić, koji je od 1988. pa sve do umirovljenja (2008.) predavao na kanadskom Sveučilištu Waterloo hrvatski jezik i književnost. Svoje dugogodišnje veze s Hrvatskom maticom iseljenika i dobra iskustva s njenim susretljivim i kompetentnim djelatnicima - Vesnom Kukavicom, Ladom Kanajet Šimić, Hrvojem Salopekom i Snježanom Radoš – na ovaj način je podijelio s nazočnima.

Na skupu su o svojoj suradnji s Maticom govorili Andrija Ivančan, prof. umjetnički rukovoditelj Ansambla hrvatskih narodnih plesova i pjesama LADO; maestro Siniša Leopold, šef dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a; dr. sc. Zvonko Martić, karmelićanin, dr.sc., prior samostana Karmel svetog Ilije na Buškom jezeru; redateljica Nina Kleflin, mr.sc. Đuro Vidmarović, književni kritičar, prof. dr. sc. Zrinka Jelaska s Odsjeka za kroatistiku FFZG; prof. Marija Bošnjak, lektor koordinator organiziranja e-učenja hrvatskoga jezika i književnosti za studente stranih sveučilišta na e-tečaju HIT-1; izv. prof. dr. sc. Željko Holjevac s Odsjeka za povijest FFZG; izv. prof. dr. sc. Sanja Vulić s Odsjeka za kroatologiju Hrvatskih studija; Martin Paulić, iseljenik iz Kanade; doc. dr. sc. Marjeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju kulturnu antropologiju FFZG i dr. sc. Vladimir Goss, prof. emeritus.

Tijekom izlaganja uzvanici su se mogli uključiti u razgovor koji je vezan uz viziju Hrvatske matice iseljenika 21. stoljeća.

Na kraju je dr. sc. Božo Skoko zatvorio skup riječima:
Svi sudionici su jasno ustvrdili kako Hrvatsku maticu iseljenika doživljavaju glavnim susretištem domovinske i iseljene Hrvatske, odnosno svojevrsnim veleposlanstvom hrvatskih iseljenika u domovini. Matičini programi su ocijenjeni iznimno korisnima. Zahvaljujući njima generacije potomaka hrvatskih iseljenika su učile hrvatski jezik, upoznavale kulturu i identitet, uspostavljali veze sa starom domovinom i radili u njezinu interesu. Posebno je izražena potreba nastavka organiziranja glazbenih seminara i koncerata u inozemstvu kako bi se čuvala i promovirala ali i profesionalizirala hrvatska glazbena baština; nastavak potpore hrvatskim amaterskim kazalištima i kazališnim grupama kroz edukaciju i suradnju...Trajna je briga za jezik pa se preporuča još jači angažman oko programa učenja hrvatskog jezika i kulture, prije svega kroz modernizaciju učenja, pristupačnost novim naraštajima i korištenje suvremenih tehnologija, sto je jako dobro prihvaćeno. Naglašena je i važnost izučavanja povijesti, identiteta i kulture autohtonih hrvatskih zajednica i hrvatskih iseljenika. U tom kontekstu važno je i promicanje činjenica i istine o položaju i identitetu pojedinih hrvatskih zajednica, primjerice Hrvata u Vojvodini kojima se desetljećima manipulira. S tim u svezi naglašeno je i redefiniranje statusa pojedinih hrvatskih zajednica i jača politička zaštita, te nužnost osnivanja ministarstva useljeništva kojim bi se na praktičnoj ali i simboličkoj razini izravnije poradilo na jačanju veza, korištenju potencijala te programima useljavanja. Zaključno, zatražena je bolja sinergija i suradnja domovinskih institucija s iseljeničkim organizacijama u promicanju hrvatskih interesa i imidža Hrvatske u svijetu te neutraliziranja jugoslavenskih i velikosrpskih podvala i dezinformacija koje su nažalost još prisutne.'

Završne riječi moderatora dr. sc. Bože Skoke okupljenim sudionicima i gostima Matičina Dana otvorenih vrata popraćene su burnim pljeskom.

Tekst: Naida Šehović; Fotografije: Ivana Tepeš Galić

          

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.