Pola stoljeća Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu

Samoprijegorni rad na vjerskome, kulturnome i socijalnome planu misionara, redovnika i redovnica hrvatske inozemne pastve na pet kontinenata dobio je zasluženu valorizaciju

Zlatni jubilej Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu obilježen je u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu 25. i 26. travnja prigodnim znanstveno-stručnim skupom. U intenzivnom programu valorizirani su dosezi te katoličke mreže od Australije do Sjeverne i Južne Amerike, juga Afrike do misijskih središta na Starome kontinentu – odakle su, istina izvaninstitucionalno, svećenici u hodu sa svojim narodom od sredine drugog tisućljeća, a učestalije s modernim migracijama u Novi svijet na vremenskoj okomici tijekom posljednjih 150 ljeta. Nastupilo je 25 vrsnih predavača koji su osvijetlili višeslojne stvarnosti koje zatječu naši migranti u novim destinacijama, usredotočujući se na značajke suvremene mobilnosti koja zahvaća mlađe i obrazovanije ljude iz RH i BiH koji se mahom sele u potrazi za poslom, znaju strane jezike i (ne)okupljaju se na nedjeljnim misama u stranim megapolisima, što od svećenika zahtijeva eruditsko umijeće djelovanja u raspršenim modelima selilaštva korporativnoga imperijalizma. Tu je fenomenologiju na skupu sjajno protumačio prof. dr. sc. Pero Aračić, govoreći o smislu hrvatske inozemne pastve u budućnosti.

Ova plejada hrvatskih svećenika i časnih sestara, koje smo sreli u Zagrebu, zaslužuje najviša odličja Hrvatske za doprinos očuvanju vjerskoga i nacionalnoga identiteta, kao i afirmaciju hrvatske kulture i jezika u dvjestotinjak višejezičnih, višekulturnih i višekonfesionalnih sredina od Sjevernoga do Južnoga pola. U Kanadi, SAD-u i Njemačkoj još je dobra posjećenost euharistijskih slavlja na hrvatskome jeziku, ali djeca trećeg i četvrtog naraštaja rođena na Novome Zelandu ili Južnoj Americi slušaju vjeronauk na jezicima domicilnih zemalja. Sažeto, od Gutenbergove epohe do Y generacije Crkva vodi računa o novim društveno-kulturnim prilikama globaliziranoga svijeta, među kojima razvoj digitalnih obavijesnih sredstava zauzima istaknuto mjesto. Crkvu u Hrvata tako krasi kontinuitet u razumijevanju ljudi u pokretu, pomno osluškivanje migrantskih tegoba s pružanjem Nade u bolje sutra.

S druge strane, hrvatske državne strukture, osobito tijekom 20. stoljeća, patile su od diskontinuiteta, izmjenjujući majčinsku skrb maćehinskom (ne)brigom za vlastite selioce pa se ne mogu pohvaliti takvim rezultatima. Istina, četvrtstoljetna diplomatska mreža suvremene Republike Hrvatske, Vlada RH i Središnji državni ured za Hrvate izvan RH u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika nastoje učinkovitije služiti svome narodu u svim granama ljudske djelatnosti, organizirajući bogatu obrazovnu i kulturnu ponudu od Hrvatske nastave u inozemstvu u 20 država svijeta do mnoštva Matičinih manifestacija i kulturnih radionica te društvenih programa. Skup je pokazao da su rezultati Crkve impresivni i u broju vjernika i u socijalnim te umjetničkim postignućima Hrvata katolika u dijaspori unatoč turbulencijama. Crkva traži da država preuzme materijalnu brigu o kulturnim društvima iseljenika.

Znakovito, u sklopu skupa dušobrižništva za Hrvate u dijaspori predstavljena je uloga internetskih socijalnih mreža u pastoralu selilaca. Iskustvo na tom području s nazočnima podijelili su voditelj naše misije iz Londona vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću međunarodne reputacije Sandro Baričević. Dvojac je pregledno izložio evaluaciju trogodišnje konkretne komunikacijske strategije Hrvatske katoličke misije iz Londona, koristeći više kvalitativnih i kvantitativnih metoda, uključujući dubinske intervjue, upitnike, analize sadržaja poruka te brojčano sumiranje fantastično posjećene misijske Facebook stranice. Vrjednovanje učinka svjesnosti virtualnih poruka londonske misije otkiva fokus skupine, značaj izravnoga susreta, ali i promjene u tipu potpore vjernicima i u radu svećenika Y generacije, kao i cjelokupnoga pastoralnog djelovanja. Usto, fra Ljubomir uređuje odlični dvojezični časopis Most / The Bridge, koji desetak godina pridonosi rastu naše zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu te povezuje hrvatsku i englesku kulturu. Potaknut pozitivnim iskustvom, fra Ljubomir pokreće Facebook stranicu Hrvati katolici u Irskoj, koja je pridonijela ne samo okupljanju Hrvata i formiranju tamošnje misije u Dublinu, već se nametnula kao referentna točka za sve masovniju hrvatsku zajednicu u Irskoj. S Fejsa je fra Ljubomir uputio i poziv za prvu svetu misu na našem jeziku u Dublinskoj nadbiskupiji koja je na radost vjernika održana 7. srpnja 2015. godine. Nakon što je jednom mjesečno pohodio hrvatske katolike u Irskoj fra Ljubomira je, od listopada 2016., naslijedio stalni dušobrižnik u Dublinu svećenik đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Josip Levaković koji je tako s Hrvatima slavio sv. misu 17. travnja  2017. na Uskrsni ponedjeljak u St. Finbarr's Church u gradu Corku gdje se odnedavno pojavila druga po veličini zajednica Hrvata u Irskoj.

Posredovanje društvenih mreža u evangelizaciji otpočetka je, inače, zagovarao papa emeritus Benedikt XVI., koji svjedoči vatikanskoj Facebook stranici i portalu www.vatican.va, izašavši pri tome na YouTubeu početkom 21. stoljeća dok je lani, točnije 19. ožujka, papa Franjo otvorio vlastiti profil na Instagramu s latinskom verzijom svoga imena Franciscus – dijeleći optimizam Y naraštaju.

Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Marija Belošević
 

 


Potpisi

1 - Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić, voditelj HKM London vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću Sandro Baričević
2 - Multimedijska prezentacija djelovanja HKM London vlč. LJ. Šimunovića i S. Baričevića

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.