Hrvati iz Austrije, Slovačke i Mađarske hodočaste u Zagreb

Svečanu, nedjeljnu misu u zagrebačkoj katedrali predvodit će biskup dijeceze Željezno mons. Egidije Živković 

Austrijski mediji izvijestili su da je biskup dijeceze Željezno u austrijskom Gradišću mons. Egidije Živković (54), nakon upečatljive propovijedi na svečanoj svetoj misi u dubrovačkoj katedrali na 1045. Festi sv. Vlaha u veljači ove godine, na kojoj se okupio veliki broj vjernika i politički vrh Republike Hrvatske, pozvan da predvodi i svečano euharistijsko misno slavlje u zagrebačkoj katedrali.
Bit će to u nedjelju, 21. svibnja u 10 sati, završnog dana trodnevnog povijesnog hodočašća gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske u Zagreb, prvog nakon 500 godina.

Koji je cilj tog hodočašća?
Cilj je ovog prvog zajedničkog hodočašća gradišćanskih Hrvata iz Austrije, Slovačke i Mađarske, organiziranog u znaku Europe i dogovorenog s mojom biskupskom subraćom, s obzirom na to da živimo u novoj Europi, iznaći nove putove suradnje i povezivanja, kako mi kažemo, sa starom domovinom. Zato smo i odlučili prvi put nakon 500 godina hodočastiti u njezin glavni grad i prvostolnicu Zagreb, gdje je i grob blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Naravno da ćemo se dotaći i aktualnih hrvatskih i europskih tema koje zaslužuju pozornost i sa Stepinčeva groba odaslati poruke. No, izuzetno nam je važno da na misi, koja će biti na gradišćanskohrvatskom jeziku i izravno će je prenositi Hrvatska televizija, pokažemo bogatu povijest, iskustvo i vjersko i jezično bogatstvo gradišćanskih Hrvata. A da bi to mogli pratiti i ostali vjernici u zagrebačkoj katedrali, napravili smo i posebnu brošuru.

Namjeravate li upozoriti i na znatan potencijal svih Hrvata izvan Hrvatske?
Naravno! Gradišćanski Hrvati su mala, ali vjerojatno najstarija grana hrvatskog naroda, podijeljena na tri države – Austriju, Mađarsku i Slovačku – i četiri biskupije. Zato je važno jedinstvo, međusobna suradnja i povezivanje sa svim ostalim Hrvatima, uključujući i one u domovini naših praotaca. Jer mogućnosti komuniciranja unutar Europe koje sada imamo, u vrijeme željezne zavjese nismo imali i to moramo iskoristiti.

Zato ste pri nedavnom susretu s predsjednikom hrvatske Vlade Andrejem Plenkovićem najavili osnivanje kulturno-povijesne udruge simboličnog naziva "Hrvat S.A.M.", koja bi pod europskim krovom okupila sve gradišćanske Hrvate?
Mi smo mala grana hrvatskog naroda i ako se nećemo otvarati i ići na izvore svježe vode naše matične zemlje, osušit ćemo se. Za mene je to razmjena dobara, od koje svi imaju koristi. Zato i namjeravamo u jesen ove godine utemeljiti Društvo "Hrvat S.A.M", koje će okupiti gradišćanske Hrvate iz Slovačke, Austrije i Mađarske.
Očuvanje identiteta gradišćanskih Hrvata, na neki način, pripisujete djelovanju Katoličke crkve.
Gradišćanski Hrvati čuvari su i promotori hrvatskog kulturnog i jezičnog identiteta, ali uvelike zahvaljujući i zaslugama Katoličke crkve. Faktično je više od 500 godina Crkva bila jedino mjesto na kojem su ljudi mogli iskazivati svoju vjeru, njegovati svoj jezik, tradicije i običaje, prenoseći ih s koljena na koljeno. Ja sam potomak Hrvata u 18. koljenu. Gradišćanskohrvatski tek sam kasnije naučio u školi putem Crkve i moje obitelji. Kada su se Hrvati doseljavali u Gradišće, s njima su dolazili i njihovi pastiri, uglavnom oci franjevci, pa nisu bili u opasnosti od protestantizacije, s obzirom na to da je u tijeku bila reformacija, već su na taj način uspjeli očuvati svoju vjeru i materinski jezik. Zato je važno da Crkva nastavi ići tim putem i napravi sve što može da ljudi pjevaju i mole se na svom materinskom jeziku.

Unatoč tome zabrinjavajuće je sve veće opadanje hrvatske jezične kompetencije kod mladih naraštaja gradišćanskih Hrvata. Kako to zaustaviti?
Moramo biti realni, asimilacija je uznapredovala i velika je, i to od sela do sela, od župe do župe, što me kao gradišćanskog Hrvata i biskupa izuzetno boli, kad vidim da naš jezik i kultura polako izumiru. Mnogo toga je u posljednjih tri do pet desetljeća asimilirano, no nadu budi neka nova renesansa kod mladih o važnosti čuvanja hrvatske jezične baštine. Jamac našeg opstanka je da se gradišćanskohrvatski čuva, ali i uči standardni hrvatski jezik. Zato je Crkvi važno da utječe i na austrijsku Vladu da stvori uvjete da se naša kultura i jezik u Gradišću održe.

Što biste vi poručili mladim ljudima koji su na putu traženja vlastita identiteta i mjesta u društvu?
Da se ne srame svog porijekla i da njeguju svoj identitet, jezik i kulturu bez obzira na to gdje bili i da ih prenose na buduće naraštaje.

I na kraju, mogu li se gradišćanski Hrvati nadati i svom prvom kardinalu, nakon što je bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn nedavno najavio povlačenje za tri godine?
Ovo je pitanje velika čast za mene (smijeh), no je li i realno, druga je stvar. Istina je da će kardinal Schönborn za tri godine imati 75 godina i da se potom želi povući. Sve ostalo je u rukama Svetog Oca i Vatikana, a ja sam u Gradišću, pogotovo u Željezanskoj biskupiji jako sretan.

Tekst: Snježana Herek

Cijeli intervju možete pročitati ovdje
br /><br />"

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.