Skupna izložba Ivana Balaževića, Marine Banić i Branka Lenića organizira se u tri njemačka grada. Do 3. veljače njihovi se radovi mogu pogledati u Wilhelmshavenu, od 22. veljače do 22. ožujka u Gelsenkirchenu, a od 3. do 19. travnja u Essenu. U svibnju u Galeriji Juraj Klović u Rijeci, Galeriji Turnac u Novom Vinodolskom te u Galeriji Eugen Kumičić u Brseču, gostuju njemački umjetnici. Međunarodna likovna kolonija Brseč Art osnovana je 2006. godine, a jedan od ciljeva organizatora od samoga početka bila je likovno-umjetnička suradnja i razmjena na međunarodnoj razini. Stoga u 2009. godini započinje s realizacijom izložbe članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke, koje će se tijekom siječnja, veljače i ožujka održati u tri grada u Njemačkoj (Wilhelmshavenu, Gelsenkirchen i Essenu). Nakon toga, u kasno proljeće iste godine, uslijedit će izložbe članova Uduženja likovnih umjetnika iz Gelsenkirchena, koji će se hrvatskoj javnosti predstaviti u galeriji Juraj Klović u Rijeci, zatim u Gradskoj galeriji u Novom Vinodolskom te u galeriji Eugen K. i Brseču. Aktualnom izložbom u Wilhelmshavenu likovno – umjetnički krug riječke regije (Rijeka, Liburnija), uključujući i crikveničko-vinodolsko područje (Novi Vinodolski), predstavljaju sljedeći afirmirani autori: Ivan Balažević, Marina Banić i Branko Lenić. Riječ je o akademski obrazovanim umjetnicima koji se samostalno odabranim radovima, a oni se kreću od crtačkih i grafičkih do slikarskih ostvarenja te radova u kombiniranoj tehnici (assemblage), njemačkoj stručnoj i široj javnosti otkrivaju kao stvaraoci čije opuse značajnim dijelom određuje upravo pripadnost navedenome kulturnom krugu. Unatoč kulturološkim poveznicama te činjenici da je likovno bilježenje i problematiziranje osobnih i univerzalnih svjetova usko povezano s područjem življenja i rada, njihovi autorski izrazi sasvim su osebujni. Raznorodna i mnogoznačna, riječju postmodernistička, zaigranost svake pojedine umjetničke osobnosti izražena je s jedne strane osjetljivošću na dramatične političke i društvene promjene na lokalnome prostoru od davnih vremena pa sve do danas, dok s druge strane tu zaigranost umjetnici koncentriraju i na vlastite unutrašnje sfere, referirajući se na apstraktni i figurativni jezik povijesnih avangardi. Nadalje, različita sveučilišna edukacijska ishodišta, a to su Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, odnosno Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci, gdje se predstavljeni autori školuju, različitošću programa, te poticanjem individualizma u formiranju umjetničkih izraza, podarila su riječkome umjetničkom krugu kvalitetan likovni kadar koji je svojom polivalentnošću izraza bitno obogatio lokalnu umjetničku scenu, te je na određeni način učinio prepoznatljivom i u kontekstu suvremene hrvatske likovne scene u cjelini. Ujedno riječ je i o autorima koji su na izložbenome planu aktivno i uspješno uključeni i na širem međunarodnom planu. (www.kulturenet.hr)
