27.05.2009. Hrvatsko-slovensko razgraničenje Davora Vidasa
	Tekst: Vesna Kukavica

Knjiga norveškog Zagrepčanina dr. Davora Vidasa pod naslovom „Hrvatsko-slovensko razgraničenje - međunarodno pravo je crta ispod koje se ne ide“ sadržava 15 Vidasovih tekstova objavljenih od listopada 2004. do ožujka 2009. u uglednim domovinskim listovima „Vjesniku“, „Večernjem listu“, „Fokusu“, „Glasu Koncila“, kao i Hini te na internetskom portalu Indexu. Dio građe Vidasove knjige je preuzet iz njegove monografije pod naslovom „Zaštita Jadrana“. Zapravo, riječ je o vrlo praktičnoj knjižici od svega 75 stranica, koje su ilustrirane sa 7 geografskih karata spornoga teritorija dviju država: Slovenije i Hrvatske. Knjigu je izdala Školska knjiga, a uredio ju je, i predgovor napisao, Dražen Budiša.

Davor Vidas priznati je stručnjak za međunarodno pravo s 25-godišnjim iskustvom. Rođen je u Zagrebu 1960, a nakon studija odselio je u Norvešku gdje i danas živi. Direktor je Odjela za pomorstvo i pravo mora u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu. Vodio je mnoge timove pravnih stručnjaka sa svih kontinenata i bio je konzultant međunarodnih organizacija. Član je Međunarodnog savjeta Instituta za pravo mora pri američkome Sveučilištu Berkeley, te supredsjedatelj Grupe pravnih stručnjaka za Sredozemno more pri Svjetskoj uniji za zaštitu prirode. Izdavačke kuće planetarnog renomea poput Cambridge University Pressa objavile su više njegovih knjiga o pravu mora, zaštiti morskog okoliša i polarnim krajevima, a znanstvene studije i članci tiskani su mu u međunarodnim časopisima i drugim izdanjima u više europskih zemalja, u SAD-u i Australiji. U Hrvatskoj mu je, u nakladi „Školske knjige“, 2007. godine objavljena knjiga „Zaštita Jadrana“.

Međunarodno pravo je crta ispod koje se ne ide

U dijelu knjige pod naslovom „Međunarodno pravo je crta ispod koje se ne ide“ Davor Vidas piše da se granični spor između Hrvatske i Slovenije može relativno brzo i lako riješiti primjenom međunarodnog prava pred Međunarodnim sudom. Dvije države i Europska unija trebale bi uvidjeti koliko je važno postići rješenje na takav način. Osobito sa stajališta EU, primjena međunarodnog prava u rješavanju graničnih sporova trebala bi biti to važnija u regiji koju u konačnici želi stabilizirati. To se dugoročno može postići samo pridržavanjem načela vladavine prava, što ga i sama Unija proklamira kao svoj temelj, piše u knjizi Davor Vidas.

Svaki prijedlog za određivanje granica pomoću političkih rješenja otvara put arbitrarnim kriterijima - umjesto isključivo pravnim, za sve jednakim i objektivnim - pa zato može prerasti u doprinos dugoročnoj destabilizaciji regije. Zbog tog razloga, ne samo za Hrvatsku i Sloveniju, nego i za EU, u rješavanju tog graničnog spora međunarodno pravo treba biti crta ispod koje se ne ide.
Za razliku od rješavanja „kriznih žarišta“, za izlazak pred Međunarodni sud dvjema državama ipak ne trebaju nobelovci, a za rješenje graničnog spora između dviju suverenih država isto tako nisu potrebni „mudraci“, nego kvalificirani suci koji su stručnjaci za međunarodno pravo. Kompromisno i pravično rješenje na taj način jest moguće postići, ali samo unutar okvira određenih međunarodnim pravom, što uostalom pokazuje i najnovija presuda Međunarodnog suda u sporu između Rumunjske i Ukrajine.
S obzirom na granični spor na moru između Hrvatske i Slovenije, ključno je to što postoje dvije jasne geografske činjenice na koje se nadovezuje međunarodno pravo. Prva je činjenica ta da je u Piranskom zaljevu / Savudrijskoj vali dio obalne crte hrvatski, a dio slovenski, pa zato Slovenija ne može sama imati suverenost nad cijelim tim zaljevom. A druga je činjenica da kad bi, makar hipotetski, Slovenija i imala cijeli zaljev, to i dalje ne bi bio dostatan temelj za ostvarivanje prava na „izravni teritorijalni izlaz na otvoreno more“ jer bi polazne crte teritorijalnog mora Slovenije opet ostale više od 12 nautičkih milja udaljene od najbližeg otvorenog mora, odnosno točke 5 iz Osimskog ugovora.
Zbog tih razloga, Slovenija po važećem međunarodnom pravu ne može dobiti suverenost nad cijelim zaljevom, kao ni „izravni teritorijalni izlaz na otvoreno more“ odnosno teritorijalni dodir s otvorenim morem, ali joj je pristup otvorenom moru zajamčen međunarodnim pravom, pojašnjava u knjizi autor dr. Davor Vidas.
Knjižica Davora Vidasa Hrvatsko-slovensko razgraničenje - međunarodno pravo je crta ispod koje se ne ide na jasan, sažet, stručan i jednostavan način izlaže argumentaciju o načinu na koji bi se trebao riješiti taj spor. Taj spor, prisjetimo se, traje gotovo 18 godina, otkako su dvije države istog dana, 25. lipnja 1991., proglasile svoju državnu samostalnost. U početku zapravo i nije bilo većih prijepora i teško je tada itko mogao zamisliti takav razvoj odnosa između Hrvatske i Slovenije kakav se događa posljednjih godina, a koji je kulminirao slovenskom blokadom pristupnih pregovora Hrvatske za ulazak u Europsku uniju.
Glavna misao vodilja svih Vidasovih tekstova jest da se rješenje hrvatsko-slovenskog spora o razgraničenju mora temeljiti na međunarodnom pravu. Dr. Vidas piše: „Slovenija neće dokazati svoje europejstvo utjerivanjem razgraničenja s Hrvatskom koje bi bilo tek u skladu s njezinim željama, ali ne i temeljeno na međunarodnom pravu. Hrvatska, isto tako, neće osigurati uvjete za članstvo u Uniji popuštanjem pred nelegalnim i politički nelegitimnim zahtjevima i blokadama. Nagode li se, u sadašnjoj situaciji, Hrvatska i Slovenija - pa i uz eventualno europsko posredovanje - o granici na način koji ne bi imao uporišta u objektivnim, za sve jednakim kriterijima međunarodnog prava, šteta nastala za obje zemlje bila bi dugoročna i, moguće, nepredvidljiva. Razgraničenje nastalo političkom improvizacijom, a ne na temelju objektivnih kriterija, služilo bi samo dnevnopolitičkim probicima, uz tek možda kratkotrajnu, ali zasigurno samo prividnu korist.“ Riječi su to Davora Vidasa, renomiranoga znanstvenika, pa smo sigurni kako će ova njegova knjiga ne samo omogućiti lakše razumijevanje svih aspekata hrvatsko-slovenskoga graničnog spora na moru, nego da će i pridonijeti učvršćenju stava da je taj spor moguće riješiti samo na temelju međunarodnog prava pred međunarodnim sudbenim tijelom.

Moramo se nadati da će glavna tema ove knjige - otvoreno pitanje razgraničenja između Hrvatske i Slovenije - biti aktualna što kraće vrijeme, a njezin podnaslov sve aktualniji, poručuje je Davor Vidas, unatoč slovenskom pripetavanju s briselskim povjerenikom Remom.
Podsjetivši da se Hrvatska diljem svijeta prepoznaje po jadranskoj obali i moru, Vidas u tekstovima pojašnjava kako po strateškoj važnosti tog prostora Hrvatska može biti važna u svijetu međunarodne politike.

Ukratko, dvije su značajne poruke Vidasove knjige. Prva, kako je danas Hrvatskoj potrebna nova svijest, odnosno jasna svijest o njezinu položaju na Jadranu i predlaže da znanstvene institucije RH pristupe izradbi deklaracije o položaju i pravima Hrvatske na Jadranu. Druga poruka je još jasnija i kraća: adresa za rješenje Slovensko - Hrvatskoga spora jest Međunarodni sud pravde u Haagu.

Knjiga je predstavljena u Ilirskoj dvorani HAZU-a u Zagrebu, a dan kasnije Vidasa je primio i predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić