16.09.2009. Seminar Integracija migranata u njemačko gospodarstvo
	Tekst: Sonja Breljak

U organizaciji Njemačkog ministarstva za gospodarstvo i tehnologiju i Udruge hrvatskih hotelijera i ugostitelja Sjeverne Rajne i Westfalije te Hrvatskog gospodarskog udruženja u Njemačkoj i Hrvatskog svjetskog kongresa za Njemačku, održan je nedavno jednodnevni seminar čija je tema bila Integracija migranata u njemačko gospodarstvo kroz stručnu izobrazbu.
Skup je vodio Wolfgang Fehl iz Centrale za dalje stručno osposobljavanje, a odazvalo se sedamdesetak pozvanih, među kojima je bilo predstavnika njemačkog Ministarstva gospodarstva, Gospodarske komore, Instituta za gospodarstvo iz Koelna, hrvatskih strukovnih udruženja, društava i udruga, poduzetnika kao i predstavnika hrvatske države. Svi pozvani sa zanimanjem su saslušali referate o temi koja postaje i u Njemačkoj sve važnijom. Riječ je o integraciji kroz obrazovanje, u ovom slučaju fokusiranoj na Hrvate u Njemačkoj. Nazočne je pozdravila Kerstin Stromberg-Mallmann iz njemačkog Ministarstva gospodarstva prezentirajući jednu viziju Njemačke u 2020. Potom je govorio Heinz Ackermann iz Ministarstva gospodarstva. Ackermann je iznio podatke po kojima je u Njemačkoj 15,3 milijuna stanovnika s migrantskom pozadinom, što čini 20 posto stanovništava. Primjerice, sa 27 godina starosti je 27 posto stranaca, a s 15 godina starosti taj broj je i veći. U Berlinu on iznosi i do 40 posto. Također je iznio podatak da tek 24 posto migranata zaokruži stručnu izobrazbu dok je kod Nijemaca taj broj 40 posto.
U ime HSK za Njemačku, suorganizatora ovog skupa, govorio je Mijo Marić iznoseći statističke podatke koji pokazuju da su Hrvati u Njemačkoj predstavljaju veliki potencijal. Tako su se čuli zanimljivi statistički podaci poput onih da su Hrvati, brojčano, peta etnička skupina nakon Turaka, Poljaka, Talijana i Grka te da ih je 223 000 s hrvatskim državljanstvom ili 373 000 s hrvatskim podrijetlom. Upozorio je i na to da su njemački statistički podaci, i nakon 18 godina samostalne hrvatske države, poprilično netočni i neažurirani još od vremena Jugoslavije. Marić je pozvao poduzetnike da koriste šansu sudjelovanja u izobrazbi mladih te da se informiraju o načinima i putovima sudjelovanja.
Zanimljivo predavanje održao je Jerko Čutura iz Udruge hotelijera i ugostitelja Sjeverne Rajne i Westfalije. Citirajući kancelarku Merkel, spomenuo je kako tri generacije Hrvata u Njemačkoj ne mogu istovremeno i istim metodama biti vođene istom cilju. Prva generacija je došla da ostane malo i vrati se u domovinu. Bili su potrebni i dobro prihvaćeni i nisu imali problema. Danas su to većinom umirovljenici. Problem je tome da je druga generacija kroz prvu mislila da će isto ići natrag pa nema potrebe za integriranjem i privikavanjem. To se nije dogodilo. Mladi su odrastali brže negoli smo se vraćali pa je postalo, odnosno postaje jasno da je njihov put ovdje i da na toj integraciji treba raditi, rekao je Čutura.
Nakon podnošenja referata razvila se diskusija u kojoj su sudjelovali Heinz Ackermann, Nihat Sorgec, Rolf Kleefuss, Tanja Čujuć Koch /tvrtka Čujić/, Mario Šušak te Beate Grau iz Ministarstva rada. Sudionici su iznosili stajališta o važnosti obrazovanja kao jedinog pravog puta ka integraciji u njemačko gospodarstvo. Rujanski seminar u Ministarstvu gospodarstva  u poboljšanju komunikacije i svraćanja pozornosti na poduzetnike hrvatskog podrijetla i stručnu izobrazbu i integraciju Hrvata u Njemačkoj je značajan korak.

Predavanja su održali predstavnici njemačkog Ministarstva gospodarstva i suorganizatori Hrvati		Heinz Ackermann (desno) sa sudionikom skupa