29.01.2010. Domovinski dvobroj Žive zajednice
	Tekst: Adolf Polegubić

Iz tiska je izišao dvobroj Žive zajednice, mjesečnika hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj, za siječanj i veljaču. Po prvi put od njezina objavljivanja, od 1978. godine, od ovog broja mjesečnik se tiska u domovini, u tiskari „Denona d.o.o» i to cijeli u boji.
U dvobroju se može čitati o važnijim vijestima iz domovinske i opće Crkve, kao i o brojnim vijestima iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj.
Tu je najava Nacionalnog susreta hrvatske katoličke mladeži 8. i 9. svibnja u Zadru. Svijet je pogodila vijest o velikoj tragediju u Haitiju, a u domovini su poteškoće izazvale poplave. Sve to zahtijeva socijalno osjetljiviju skrb i domovine i Crkve. U dvobroju je poruka pape Benedikta XVI. za 96. Svjetski dan selilaca i izbjeglica. U iscrpnom tekstu dr. fra Šimuna Šite Čorića govori se o mogućnosti nadziranja vlastite zavisti. Odvjetnik Hrvoje Bićanić u razgovoru odgovara gubi li ustavnim promjenama hrvatsko iseljeništvo pravo glasa. Kratku priču „Mesija na bunaru» potpisuje književnik Ante Matić. Dr. s. Nela Gašpar započinje svoju seriju teoloških osvrta u rubrici Kršćani u suvremenom svijetu. Ovoga puta piše o životu kao daru i zadatku. Teologinja i psihoterapeutkinja iz Münchena Jelena Brezić posjetila je klub branitelja i braniteljica liječenih od PTSP-a u Sisku te u tekstu piše o tome jesmo li se odrekli stvaratelja države Hrvatske. Tu je su i redovite rubrike za najmlađe i mlade.
Stjepan Herceg u svom Socijalnom savjetniku ovoga puta piše o pomoći migrantima u naobrazbi. Čitatelji mogu pročitati i o hrvatskoj povijesti. Ovoga puta o dolasku Hrvata.
U prilogu na njemačkom jeziku delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josip Bebić svoj je Duhovni impuls naslovio „Na putu obraćenja».
Urednik mjesečnika dr. Adolf Polegubić uvodniku piše o demokraciji na europski način pritom ističući kako novi hrvatski predsjednik za sebe kaže da je agnostik, a u krugovima svjetske politike je nazvan demokratom. „Hrvatska kao da prati svjetski i europski trend u kojem su dobrodošli oni koji nedovoljno ističu nacionalne i vjerske vrijednosti. Zato je iz obzorja svjetske politike prvi hrvatski predsjednik, neprijeporno zaslužan za stvaranje i obranu Hrvatske, proglašen nacionalistom, a ostala dvojica demokratima. Hrvati su svoje obitavalište u najvećem broju našli u Hrvatskoj, a ona je izrasla iz kršćanskih korijena. Biti domoljubom značilo bi nikada ne dovoditi u pitanje te dvije vrijednosti. Toga bi trebali biti svjesni i oni kojima je povjerena uloga upravljanja državom i odlučivanjem.
Na prvom mjestu bi trebala biti zaštita nacionalnih i svih drugih hrvatskih vrijednosti. U protivnom se Hrvatska pretvara u prostor u kojem će netko drugi donositi odluke mimo volje hrvatskog naroda, možda čak i protiv njega samoga. U ovim teškim i kriznim bremenitim vremenima nadasve je važno definiranje općenacionalnog konsenzusa o bitnim stvarima naroda i države. Sve ostalo bi značilo vođenje poteza koji bi narod i državu vodili „kao guske u maglu”. Da je i danas u Hrvatskoj onih koji ne mare za hrvatske nacionalne interese, govore i pronevjere i pljačkanje vlastitoga nacionalnog bogatstva.
Osiromašena i prezadužena Hrvatska je ušla u još jednu tešku godinu koju može, u vjeri u Boga i vjerna svojoj kršćanskoj tradiciji, uspješno nadvladati», ističe urednik Polegubić.